Slovačka slabi borbu protiv korupcije

Izvješće Europske komisije o vladavini prava za 2026. utvrdilo je da Slovačka nije ostvarila nikakav napredak u istragama i kaznenom progonu korupcije na visokoj razini te da se njezina sposobnost vođenja velikih predmeta „dodatno pogoršala” (slovačko poglavlje Komisije, paket Komisije za 2026.). To izvješće samo po sebi ne kažnjava Slovačku. Ono bilježi dokaze kakvi bi Bruxellesu trebali ako bi kasnije pokušao dovesti u pitanje isplatu europskog novca.

Što je Komisija stvarno utvrdila

Pod četvrtom vladom Roberta Fica Slovačka je ukinula Ured posebnog tužitelja, oslabila policijsku jedinicu za borbu protiv korupcije, smanjila kaznene sankcije i skratila rokove zastare za korupcijska kaznena djela. Posljedica je nagli pad broja optužbi, optužnica i osuđujućih presuda (paket Komisije za 2026.).

Komisija upozorava i na ovlast glavnog državnog odvjetnika da poništava konačne policijske i tužiteljske odluke. U praksi to jednom uredu daje mogućnost da zaustavi istrage prije nego što dođu pred suca.

Fico je nalaze odbacio kao „neobjektivan politički pritisak” i pozvao se na dvostruka mjerila (TA3). Slovačke oporbene stranke upozorile su da bi europska sredstva mogla biti ugrožena. Obje strane izvješće koriste kao političko streljivo: Fico protiv Bruxellesa, oporba protiv Fica. No ni jedna ni druga strana ne opisuju sasvim precizno što izvješće zapravo proizvodi.

Novčana poluga nije automatska

Izvješće o vladavini prava ne zamrzava sredstva. U odgovorima na najčešća pitanja Komisija ga naziva „preventivnim alatom za praćenje”, bez automatske veze između preporuka i odluka o isplatama (pitanja i odgovori Komisije). Da bi novac bio zaustavljen, Komisiji treba poseban pravni put.

Najjači je Uredba o uvjetovanosti vladavinom prava, europski instrument za rezanje sredstava kada slabosti u vladavini prava ugrožavaju uredno upravljanje proračunom (Uredba 2020/2092). No za njezinu primjenu potreban je dokaz. Komisija mora pokazati da oslabljeno slovačko tužiteljstvo ili sustav nadzora ugrožavaju financijske interese Europske unije „na dovoljno izravan način”. Zatim mjere predlaže Vijeću, u kojem vlade država članica odlučuju kvalificiranom većinom, što znači da ih nijedna država ne može sama blokirati. To je visok dokazni prag, a Komisija zasad nije naznačila da mu se približila.

Fond za oporavak nakon pandemije Bruxellesu daje jednostavniju polugu. Slovačka je za povlačenje tog novca obećala konkretne protukorupcijske reforme i reforme javne nabave. Ako te zaštitne mehanizme poništi, Komisija može zadržati kasnije isplate bez punog postupka uvjetovanosti. Istraživanja o dizajnu fonda za oporavak upozoravaju da reforme vezane uz isplate imaju ugrađenu kočnicu: njihovo vraćanje unatrag može zaustaviti sljedeću tranšu (Taylor & Francis).

Usporedba s Mađarskom nije teorijska

Češki i slovački ekonomski analitičari upozoravaju na „mađarski scenarij” (Týždeň). Ta se kratica odnosi na put Budimpešte od dugotrajnog narušavanja vladavine prava do stvarnih proračunskih posljedica. Mađarska je i dalje predmet zabrinutosti Komisije zbog slabih protukorupcijskih rezultata i neovisnosti tužiteljstva (Népszava). Usporedba je važna jer pokazuje mehanizam: godine dokumentiranog pogoršanja Komisiji su na kraju dale dovoljno materijala da probleme vladavine prava poveže s rizikom za proračun.

Poljska zaoštrava razliku. Sadašnja vlada u Varšavi, nakon teškog sukoba s Bruxellesom oko vladavine prava za prethodne vlasti PiS-a, danas se usredotočuje na ispunjavanje ciljeva, šalje detaljne ispravke i prihvaća praćenje kako bi novac nastavio stizati (MFiPR). Ficov je odgovor odbijanje.

Europska komisija sada u vlastitom institucionalnom zapisu ima ocjenu da se slovačka sposobnost progona velike korupcije pogoršava. Taj nalaz danas ne zamrzava ni jedan euro. Ali svako godišnje izvješće podebljava spis. Ako se urušavanje tužiteljstva nastavi, Komisija ga s vremenom može povezati s rizikom za proračun EU-a, bilo kroz uredbu o uvjetovanosti, bilo kroz neispunjene ciljeve fonda za oporavak. Inicijativa je u rukama Ficove vlade: mora poništiti štetu prije nego što dijagnostički dosje postane pravni predmet. Komisija pak duguje jasniji signal vidi li u Slovačkoj slučaj proračunskog rizika u nastajanju ili samo upozorenje o vladavini prava bez posljedica za novac.