Slovačka riskira 735 milijuna eura

Slovačka odluka o zoniranju nacionalnih parkova postala je test za pitanje na kojem počiva cijeli europski Mehanizam za oporavak i otpornost: hoće li Bruxelles isplatiti novac za reformu koja postoji formalno, ali ne mijenja stvarnu raspodjelu moći na terenu. Vlada je 1. srpnja odobrila planove zoniranja za četiri nacionalna parka (Aktuality). U slovačkom Planu oporavka i otpornosti to je važna prekretnica, jer taj plan funkcionira kao ugovor o učinku: država dobiva europski novac tek nakon što Europska komisija potvrdi da su dogovorene reforme stvarno provedene. Ako Komisija zaključi da zoniranje ne ispunjava ugovorene uvjete, Slovačkoj bi osmi zahtjev za isplatu, vrijedan 735 milijuna eura, mogao biti djelomično obustavljen (Denník N). Ako se spor prelije i na završni zahtjev, iznos pod rizikom raste na otprilike 1,2 milijarde eura od ukupno 6,4 milijarde eura slovačke omotnice (Predstavništvo Europske komisije u Slovačkoj).

Mehanizam za oporavak i otpornost, europski fond reformi uspostavljen nakon pandemije, zatvara se prema pravnom, a ne političkom rasporedu. Sve prekretnice moraju biti dovršene do 31. kolovoza 2026., završni zahtjevi za isplatu predani do 30. rujna, a sav nepotrošeni novac nakon 31. prosinca automatski se vraća u europski proračun (EUR-Lex, Gov.si).

Tko upravlja šumom

Prema izvornoj obvezi iz slovačkog plana oporavka, državno zemljište unutar nacionalnih parkova trebalo je prijeći iz ruku državnog šumarskog poduzeća Lesy SR u nadležnost uprava parkova. Drugim riječima, o načinu upravljanja šumama trebali su odlučivati parkovi, a ne proizvođači drvne sirovine.

No uz uredbe o zoniranju vlada je donijela i zaključak za koji kritičari tvrde da poništava smisao tog prijenosa. Državni tajnik Filip Kuffa priznao je da bi zaključak mogao značiti kako zemljište formalno prelazi upravama parkova, ali operativno ostaje pod kontrolom Lesyja SR (Topky). Ministar okoliša Tomáš Taraba tvrdi suprotno: da vlasništvo i upravljanje „u cijelosti prelaze” na parkove. Slovačka akademija znanosti stala je na stranu kritičara, ocijenivši da zoniranje zanemaruje znanstvene preporuke i ostavlja stare šume izvan stroge zaštite (Denník N).

Time se otvara pitanje pravila o zabrani vraćanja reformi unatrag. U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost Bruxelles može uskratiti nove isplate ako država tiho poništi reformu za koju je već primila novac. Slovačka je treću isplatu dobila 2023., dijelom upravo na temelju izvorne reforme nacionalnih parkova. Ako Komisija prateći vladin zaključak protumači kao odustajanje od te ranije obveze, ima pravnu osnovu za obustavu budućih isplata (EUR-Lex).

Bruxelles je to već primjenjivao

Slovačka se s tim mehanizmom već suočila ranije ove godine. Komisija je zaustavila šestu isplatu, vrijednu 590 milijuna eura, nakon što je vlada pokušala ukinuti Ured za zaštitu zviždača, instituciju osnovanu novcem iz plana oporavka. Vlada je potom odustala i zadržala ured (STVR, Bloomberg).

Španjolski slučaj iz ovoga tjedna pokazuje da djelomična obustava više nije iznimka. Bruxelles je odobrio 64 od 67 ciljeva u šestoj španjolskoj isplati, a za preostale ciljeve zadržao 537 milijuna eura (El País).

Tko dobiva, tko gubi

Kratkoročni dobitnici su šumarski interesi. Ako Lesy SR zadrži operativnu kontrolu nad šumama u nacionalnim parkovima, ostaje i postojeći poticaj za sječu. Iz šumarskih krugova već se upozoravalo da bi stvarni prijenos zemljišta mogao značiti gubitak radnih mjesta u regijama u kojima je sječa važan poslodavac (Lesmedium). To nije nevažan argument. Ali dok upravitelji šuma odgovaraju ciljevima proizvodnje drvne sirovine, a ne očuvanju bioraznolikosti, nacionalni parkovi postoje više u dokumentima nego u praksi.

Gubitnici bi, u slučaju obustave isplate, bili širi od samog sektora zaštite prirode. Slovački državni proračun ostao bi bez očekivanih prihoda, a lokalni projekti financirani novcem iz plana oporavka izgubili bi predvidljivost. Europska agencija za okoliš već je upozorila da je Slovačka 2023. usvojila reforme zaštićenih područja, ali da su slabosti i dalje trajne te zahtijevaju dodatne mjere (EEA).

Iznos od milijardu eura koji se spominje u slovačkim medijima nije odluka Europske komisije. To je gornja granica rizika: najveći iznos koji bi razumno mogao biti izložen, a ne novac koji je već izgubljen (Predstavništvo Europske komisije u Slovačkoj, Aktuality). Komisija još nije objavila ocjenu srpanjskog paketa zoniranja. Ako Bruxellesu bude dovoljna formalna usklađenost, pravilo protiv poništavanja reformi pokazat će se slabijim nego što se predstavlja.