Sofija traži €3.8 billion novog duga

Bugarska je u euro ušla s proračunskim manjkom koji se već kretao u pogrešnom smjeru. Proljetna prognoza Europske komisije procijenila je manjak, odnosno razliku između javne potrošnje i prihoda, na 3,5 posto BDP-a u 2025., 4,1 posto u 2026. i 4,3 posto u 2027., iznad europskog pravila od 3 posto BDP-a tijekom cijelog promatranog razdoblja (prognoza za Bugarsku, fiskalni sažetak Europskog parlamenta). Lipanjski dosje važan je zato što Sofija sada obećanja iz procesa ulaska u euro mora pretvoriti u proračun kojem mogu vjerovati i ulagači i institucije EU-a.

Tržišta reagiraju prije kazni

Do 15. lipnja EU nije kaznio Bugarsku. Komisija je preporučila otvaranje službenog postupka zbog prekomjernog manjka, dok Vijeće još mora donijeti pravnu odluku nakon pripreme ministara financija i njihovih službi, prema Komisijinu proljetnom paketu i parlamentarnom lipanjskom fiskalnom sažetku.

Kad se postupak otvori, Sofija mora predati plan korekcije i pokazati da ga provodi. Smjernice Vijeća jasno postavljaju redoslijed: procjena, odluka, preporuka, a sankcije tek ako vlada nastavi promašivati dogovorenu korekciju.

Ekonomski pritisak dolazi ranije. Ulagači koji kupuju državne obveznice pitaju se je li manjak privremen ili je ugrađen u plaće, mirovine, subvencije, obrambene obveze i slabu naplatu poreza. Ako zaključe da je rupa postala dio proračunske strukture, traže višu kamatu za kreditiranje države, a trošak kamata počinje istiskivati upravo onu potrošnju koju su političari pokušavali zaštititi.

Sofija tek mora napisati proračun

Povlačenje državnog proračuna za 2026., zajedno s proračunima zdravstvenog osiguranja i socijalne sigurnosti, ostavilo je Sofiju bez dovršenog fiskalnog plana u trenutku uvođenja eura. Proračuni su povučeni nakon prosvjeda protiv povećanja poreza i doprinosa, objavio je BNR.

Najjasniji gotovinski signal jest zahtjev vlade da dobije ovlast za zaduženje do 3,8 mlrd. eura, dijelom za financiranje tekućeg manjka, a dijelom za predfinanciranje rashoda iz Plana oporavka i otpornosti, izvijestila je BTA. Parlamentarni izvještaji navode i da je ministarstvo financija već od siječnja do svibnja dosegnulo početno ograničenje zaduživanja za 2026., prema Investor.bg. To ne dokazuje krizu financiranja, ali pokazuje zašto cilj manjka upisan u proračunsku tablicu sam po sebi neće biti dovoljan.

Trošak prilagodbe lako je locirati. Ministar financija Galab Donev rekao je parlamentu da se raspravljalo o smanjenju neto potrošnje za 0,5 posto BDP-a te da plaće, socijalne naknade i mirovine čine oko 76 posto rashoda, prema BTA-i. Rezovi bi pogodili zaposlene u javnom sektoru, umirovljenike, primatelje naknada i ministarstva sa slabijom političkom zaštitom. Veći prihodi pali bi na kućanstva i poduzeća kroz poreze ili strožu naplatu. Dodatno zaduživanje premjestilo bi račun u buduće proračune kroz kamate i otplate.

Pravila su u euro ušla zajedno s Bugarskom

Bugarski slučaj neće ostati samo bugarska tema. Euroskeptične stranke u Poljskoj ili Italiji mogu ga iskoristiti kao jednostavno upozorenje da ulazak u euro donosi fiskalne probleme. Dokazi upućuju na uži zaključak: ulazak u euro nije suspendirao proračunsku disciplinu.

Bugarska je postala 21. članica europodručja po fiksnom tečaju od 1,95583 leva za euro nakon odobrenja Vijeća u srpnju 2025., kako je kasnije sažela Europska središnja banka u svom ekonomskom biltenu. Putanja manjka proizlazi iz domaćih proračunskih odluka koje su se sudarile s pravilima EU-a. Promjena valute test je učinila vidljivijim, ali nije mehanički stvorila razliku između rashoda i prihoda.

Rumunjska pokazuje skuplju verziju istog problema vjerodostojnosti. Rumunjski mediji navode manjak od 7,9 posto BDP-a u 2025. i projekciju od 6,2 posto u 2026., opisujući ga kao najveći postupak zbog manjka u EU-u, prema Termeneu. Drugi rumunjski izvještaji spominju prinos na desetogodišnje obveznice blizu 7,3 posto, što znači da su ulagači tražili tu kamatnu stopu za desetogodišnje kreditiranje države, objavio je Gândul. Bugarska nije Rumunjska, ali kanal je isti: fiskalna sumnja iz službenih sastanaka prelazi u plaće, poreze, mirovine, planove ulaganja i troškove kamata.

Sada je ključno kako će se Sofija prilagoditi. Vjerodostojan proračun mora pokazati koje su mjere trajne, koje djeluju samo jednokratno, koliko dolazi iz naplate poreza, a koliko iz sporije potrošnje ili odgođenih ulaganja. Morao bi i razdvojiti zaduživanje kojim se pokriva manjak od zaduživanja za predfinanciranje projekata s europskom potporom. Dok takva tablica ne postoji, otvoreno pitanje ostaje zaustavlja li Sofija klizanje ili ga prenosi u sljedeći proračun.