SoftBank ulaže 75 milijardi eura u francuski AI

Sedamdeset pet milijardi eura. Toliko je japanski SoftBank najavio uložiti u podatkovne centre za umjetnu inteligenciju na sjeveru Francuske, u dogovoru predstavljenom na skupu Choose France u Versaillesu. Ako se ostvari, bio bi to najveći pojedinačni europski posao u infrastrukturi za umjetnu inteligenciju, gotovo ravan ukupnih 87 mlrd. eura koliko je svih devet izdanja Choose Francea privuklo od 2018. Pitanje je može li čovjek koji stoji iza obećanja doista isporučiti taj novac.

Što zapravo znači 5 gigavata

Središnji dio dogovora čini 5 gigavata kapaciteta podatkovnih centara. Pet gigavata koji rade neprekidno otprilike je polovica vršne potrošnje električne energije u Belgiji. Sav taj kapacitet bio bi namijenjen treniranju i pokretanju modela umjetne inteligencije.

Francuska danas ima samo 1,5 GW instaliranih kapaciteta podatkovnih centara. SoftBank bi taj iznos učetverostručio. Prva faza, vrijedna 45 mlrd. eura, predviđa 3,1 GW na trima lokacijama na sjeveru Francuske do 2031.: u Dunkirku, Bosquelu i Bouchainu, gdje EDF prenamjenjuje zatvorenu termoelektranu u lokaciju za podatkovni centar. Schneider Electric trebao bi u luci Dunkirk izgraditi robotiziranu tvornicu za lokalnu proizvodnju energetskih modula.

Podatkovni centri za umjetnu inteligenciju troše goleme količine struje, a Francuska ima ono što većini europskih susjeda nedostaje: desetke nuklearnih reaktora koji proizvode stalnu energiju, neovisnu o vremenskim prilikama. Osnivač SoftBanka Masayoshi Son rekao je to bez okolišanja: „Činjenica da je zemlja proizvođač i izvoznik energije apsolutno je ključna za infrastrukturna ulaganja u umjetnu inteligenciju.”

Irska pokazuje što se događa bez takve prednosti. Ondje podatkovni centri danas troše 22 posto nacionalne električne energije, više nego sva gradska kućanstva zajedno, a novi priključci na mrežu zamrznuti su do 2028. U najtraženijim europskim lokacijama za podatkovne centre rokovi čekanja protežu se na sedam do 13 godina. Energetska politika postala je politika umjetne inteligencije.

Čovjek koji je izgubio WeWork i prodao Nvidiju

SoftBankova povijest čini ovaj posao rizičnom okladom. Vision Fund izgubio je 32 mlrd. dolara nakon ulaganja u WeWork, čija se procjena od 47 mlrd. dolara urušila prije nego što je tvrtka uopće izašla na burzu. SoftBank je nekoć imao i 4,9 posto Nvidije po cijeni od četiri dolara po dionici, ali je cijeli udio prodao 2019. kako bi pokrio gubitke. Danas bi taj udio vrijedio približno 40 mlrd. dolara.

Son se oporavio jednom golemom okladom. SoftBank je u OpenAI uložio više od 30 mlrd. dolara, a u fiskalnoj 2026. Vision Fund ostvario je 46 mlrd. dolara dobitaka, pri čemu je 92 posto bilo vezano uz rast procjene OpenAI-ja. S&P je SoftBanku snizio izglede kreditnog rejtinga na negativne, upozorivši da takva koncentracija može oslabiti financijsku fleksibilnost. Ako procjena OpenAI-ja padne, tanji postaje i novac iza francuskih podatkovnih centara.

Sonova povijest obećanja uklapa se u isti obrazac. Godine 2016. dolazećoj Trumpovoj administraciji obećao je desetke milijardi dolara ulaganja u SAD, usmjerenih preko Vision Funda prije njegova sloma. Ovoga je puta jezik pažljiviji: „do” 75 mlrd. eura, „obveza razvoja”, dok druga faza još nema ni lokacije ni rokove.

Početni kapital naspram globalne utrke

Dogovor otkriva strukturni europski zaostatak. Njemačka, najveće gospodarstvo kontinenta, na utrku u infrastrukturi za umjetnu inteligenciju odgovorila je programom od 125 mil. eura za vrhunske laboratorije umjetne inteligencije preko svoje inovacijske agencije SPRIND. Samo prva faza SoftBankova francuskog projekta 360 puta je veća.

U globalnom okviru razlika je još šira. Četiri najveće američke tehnološke kompanije planiraju samo u 2026. zajedno potrošiti 650 mlrd. eura na infrastrukturu za umjetnu inteligenciju. SoftBankova petogodišnja obveza iznosi oko 11 posto jednogodišnje potrošnje američkih tehnoloških divova.

Francuska računa da joj nuklearna bazna proizvodnja, odnosno stalna energija dostupna danonoćno bez ovisnosti o vremenu, ubrzano izdavanje dozvola i zemljišta uz potporu države daju prednost koju susjedi teško mogu kopirati. Energetska logika drži vodu. Financijska ovisi o tome hoće li Son ostati solventan, hoće li OpenAI zadržati visoku vrijednost i hoće li se priključci na mrežu doista pojaviti na vrijeme. U Europi se upravo taj posljednji uvjet najčešće prvi raspadne.