SoftBankovih €75 billion skriva francuski pad

Deveti summit Choose France završio je SoftBankovom najavom ulaganja „do” 75 mlrd. eura u podatkovne centre za umjetnu inteligenciju, čime su ukupne najave ulaganja od 2018. prešle granicu od 100 mlrd. eura. Dva dana ranije francuski državni statistički ured objavio je manje fotogeničnu vijest: BDP se u prvom tromjesečju 2026. smanjio za 0,1 posto, što je prvi pad od sredine 2020. Zemlja koja u Europi predvodi po najavama ulaganja istodobno se gospodarski smanjuje.

Za ta obećanja ne postoji javno dostupna evidencija. Nakon devet summita i više od 230 najavljenih projekata, vlada nikada nije objavila sustavan pregled koliko ih je doista izgrađeno. Neki jesu stvarni. Koliko ih je, nitko ne zna.

Brojke koje se ne poklapaju

Francuska je 2025. neto izgubila 20.000 industrijskih radnih mjesta. Udio prerađivačke industrije u BDP-u pao je s 10 posto 2017. na 9,5 posto 2025.. Nezaposlenost se vratila na 8,1 posto. Olivier Lluansi, bivši industrijski savjetnik Elizejske palače, sažeo je problem bez uljepšavanja: za Macronova mandata industrija je prosječno otvarala 15.000 radnih mjesta godišnje, a za stvarnu reindustrijalizaciju trebalo ih je oko 70.000.

Smjer potvrđuje i EY-jevo istraživanje o europskoj privlačnosti za ulaganja. Broj stvarnih projekata izravnih stranih ulaganja, dakle pogona i objekata koje strane tvrtke doista grade, u Francuskoj je pao s 1.194 u 2023. na 852 u 2025. To je pad od 29 posto u dvije godine. Francuska je i dalje prva u Europi, ali budući niz projekata postaje tanji. Manje poslova, veći naslovi.

SoftBankovih 75 mlrd. eura: sitna slova su važna

SoftBankovo obećanje ulaganja „do” 75 mlrd. eura gornja je granica, a ne čvrsta obveza. Prva faza, vrijedna 45 mlrd. eura za 3,1 GW kapaciteta podatkovnih centara do 2031., ima navedene lokacije i partnere, uključujući EDF, energetsku tvrtku u državnom vlasništvu. Druga faza, dodatnih 30 mlrd. eura, nema rok ni javno objašnjen plan financiranja.

S&P SoftBank ocjenjuje rejtingom BB+ uz negativne izglede, što je ispod investicijskog razreda. Tvrtka ima oko 123 mlrd. dolara neto duga i do kraja 2026. mora refinancirati 50 mlrd. dolara obveza. Bilanca joj se snažno oslanja na knjigovodstvene dobitke iz udjela vrijednog 64,6 mlrd. dolara u OpenAI-ju, privatnoj tvrtki čije se dionice ne mogu lako prodati. Analitičari taj obrazac nazivaju „starim priručnikom”: 2016. SoftBankov direktor Masayoshi Son obećao je Donaldu Trumpu 50 mlrd. dolara ulaganja u SAD. Velik dio tog novca završio je u WeWorku, koji se urušio.

SoftBank sada istodobno obećava 100 mlrd. dolara u SAD-u i 75 mlrd. eura u Francuskoj, iz iste bilance.

Tko dobiva, tko plaća

Francuska u toj utrci ima stvarnu prednost: nuklearnu energiju. Njezinih 57 reaktora proizvodi jeftinu električnu energiju dostupnu danonoćno, po veleprodajnoj cijeni od oko 73 dolara po MWh, u usporedbi sa 100 dolara po MWh u Njemačkoj. Za podatkovne centre umjetne inteligencije, kojima treba stalna opskrba, to je važnije od španjolske jeftine, ali povremene solarne energije. Francuska velikim industrijskim potrošačima sada nudi dugoročne ugovore vezane uz proizvodni trošak EDF-a, a ne uz veleprodajne tržišne cijene. Bruegel, bruxelleski istraživački centar, takve je aranžmane označio kao europsku „industrijsku politiku ispod radara”.

No podatkovni centri stvaraju malo trajnih radnih mjesta. Istraživanje Brookings Institutiona pokazuje da tipičan veliki objekt nakon završetka gradnje zapošljava 50 do 400 ljudi. Gradnja traži mnogo radnika; kasniji rad centra ne. Za iznose o kojima govori SoftBank, klasična tvornica otvorila bi znatno više trajnih radnih mjesta.

Potrošnja energije nije sporedna stavka. SoftBankov puni plan trošio bi oko 45 do 50 TWh godišnje, približno 10 posto ukupne francuske proizvodnje električne energije. Može li prijenosna mreža na sjeveru zemlje do 2031. prihvatiti novih 3,1 GW opterećenja? Ni RTE, operator mreže, ni EDF o tome se nisu javno očitovali.

Što ostaje neizvjesno

Neki se projekti doista ostvare. Orano-XTC u svibnju 2026. počeo je graditi tvornicu materijala za baterije u Dunkerqueu, tri godine nakon najave na summitu Choose France. Drugi tiho nestanu. Najveći francuski europski baterijski projekt, ACC, morao je dovesti kineske tehničare kako bi vlastita tvornica nastavila raditi.

Za Europu je ključno pitanje je li model velikih obećanja, povlaštenih cijena energije, ograničenog zapošljavanja i slabe javne odgovornosti industrijska strategija ili komunikacijska strategija. Dok Francuska ne objavi koliki se dio najava pretvara u stvarne projekte, ostatak Europe može brojiti samo priopćenja.