Španjolskoj 6,2 mlrd. eura, 537 mil. zamrznuto

Europska komisija odobrila je 7,021 mlrd. eura iz šestog obroka španjolskog plana oporavka, ali je Madridu 11. kolovoza isplatila 6,234 mlrd. eura (Hacienda, Infobae/EFE). Razlika dobro pokazuje kako u praksi radi europski fond za oporavak nakon pandemije: Bruxelles strogo provjerava dokumente i zadržava novac kada dokazi nisu dovoljni, ali mnogo slabije mjeri jesu li reforme stvarno promijenile svakodnevni život građana.

Tri brojke, tri različite priče

Iznos od 7,021 mlrd. eura bruto je odobrenje, odnosno ukupna svota koju je Komisija prihvatila nakon što je ocijenila da je Španjolska ispunila 73 reformske i potrošačke obveze. Od toga su 64 bile povezane s bespovratnim sredstvima, a 9 sa zajmovima (Hacienda, Mineco).

Iznos od 6,234 mlrd. eura, koji je završio u španjolskoj državnoj blagajni, manji je zato što Bruxelles od svake kasnije isplate odbija pretfinanciranje, odnosno predujam isplaćen na početku programa. Isto pravilo vrijedi za sve države članice (Commission, El Economista).

Treća je brojka 537 mil. eura, koliko je Komisija zamrznula. Bruxelles nije mogao potvrditi tri cilja: dvojezično strukovno obrazovanje, usluge skrbi na daljinu te projekte namijenjene ranjivim skupinama i mikropoduzećima (ABC, El Español). Španjolska tvrdi da je na sva tri područja djelovala, ali nije uspjela dovoljno uvjerljivo dokazati provedbu. Madrid sada ima šest mjeseci za dopunu dokaza; ako u tome ne uspije, zamrznuti novac prema pravilima fonda postaje trajno izgubljen (EUR-Lex).

Fond potvrđuje usklađenost, ne učinak

Među 73 stavke koje je Bruxelles prihvatio nalaze se nova državna agencija za stanovanje CASA 47, više od 50 centara za žrtve seksualnog nasilja i 2,242 mlrd. eura industrijskih ulaganja kroz PERTE, španjolski program velikih strateških projekata (Hacienda). Kao dovršena reformska obveza računao se i Zakon o održivoj mobilnosti (Mineco).

To nisu beznačajni koraci. No Mehanizam za oporavak i otpornost, europski program ulaganja vrijedan približno 800 mlrd. eura nakon pandemije, rijetko postavlja sljedeće pitanje. CASA 47 postoji kao pravna osoba, ali koliko je pristupačnih stanova stvarno useljeno? Španjolska je zaposlila zdravstveno osoblje, ali jesu li se liste čekanja u bolnicama skratile? Cilj u skrbi na daljinu pao je upravo zato što Madrid nije mogao pokazati da su korisnici dobili bolju uslugu. Fond isplaćuje novac kada vlade dokažu da su ispunile preuzetu obvezu. Ne provjerava sustavno je li ta obveza proizvela očekivani učinak.

Španjolski odgovor pokazuje kako se sustav prilagođava pritisku rokova. Komisija je ovoga mjeseca odobrila završnu reviziju madridskog plana, kojom je preformuliran tekst 121 reformske i provedbene obveze kako bi se jasnije odredilo koje dokaze Španjolska mora dostaviti prije konačnog roka (Mineco, El Constitucional). Madrid tvrdi da se sadržaj obveza nije promijenio. Praktična je posljedica drukčija: novac se još može zaštititi boljom dokumentacijom, ne nužno boljim uslugama.

Tko dobiva, tko čeka

Španjolska je dosad primila približno 78 mlrd. eura, oko 76,5 posto svoje ukupne omotnice iz Mehanizma za oporavak i otpornost, te je zatvorila 338 obveza (Infobae/EFE, Hacienda). Preostaje još jedan zahtjev: završna tranša od oko 25,9 mlrd. eura, vezana uz 148 obveza, pri čemu sve reforme moraju biti dovršene do kolovoza 2026., a isplate zaključene do prosinca (La Voz de Galicia, European Commission).

Dobitnici su zasad jasni: španjolska državna blagajna dobiva novac, ministarstva i regionalne vlasti kupuju vrijeme za dovršetak preuzetih obveza, a Komisija prikuplja dokaze da njezine kontrole nisu samo formalnost. Zamrznutih 537 mil. eura najjači je argument u toj obrani.

Gubitnike je teže vidjeti jer ih sustav ne prati jednako precizno. To su korisnici skrbi na daljinu koji još čekaju bolju uslugu, ranjive skupine čiji se projekti potpore nisu mogli potvrditi i kupci stanova kojima treba izgrađeno pristupačno stanovanje, a ne samo osnovana agencija. Cijeli se program financira zajedničkim zaduživanjem Europske unije, koje se mora otplaćivati do 2058. godine (European Commission). Europski porezni obveznici posuđuju novac uz obećanje da provjerene reforme stvaraju stvarnu gospodarsku promjenu. Komisija sada mora pokazati da obustava isplata mijenja provedbu, a ne samo dokumente.