Bruxelles odlučuje o 22,9 milijardi eura za Španjolsku

Hoće li Španjolska dobiti posljednju tranšu europskog novca za oporavak od pandemije, ovisi o tome hoće li Europska komisija potvrditi da je Madrid ispunio obećanja. Španjolska je 30. rujna zatražila 25,861 milijardu eura za 148 reformi i ulagačkih ciljeva za koje tvrdi da su ostvareni (EFE, El Mundo). Bruxelles mora procijeniti koliko joj od toga pripada, a isplate mora dovršiti do 31. prosinca (Europska komisija).

Novac dolazi iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), fonda EU-a za razdoblje nakon pandemije koji se financira zajedničkim zaduživanjem na tržištima. Mehanizam dodjeljuje bespovratna sredstva, koja se ne vraćaju, i zajmove, koje države moraju otplatiti. Od španjolskog zahtjeva 21,463 milijarde eura odnose se na bespovratna sredstva, a 4,398 milijardi na zajmove (El Mundo).

Novi iznos koji Španjolska može dobiti manji je od ukupnog zahtjeva. Bruxelles je Madridu dio novca isplatio unaprijed, pa se taj predujam sada odbija. Nakon odbitka, Španjolskoj preostaje 22,877 milijardi eura (EFE, La Vanguardia).

Kako Bruxelles utvrđuje što je Španjolska ispunila

RRF ne nadoknađuje troškove na temelju računa. U nacionalnom planu navedene su ključne etape, poput donošenja zakona, i ciljevi, poput broja izgrađenih stanova. Europska komisija isplaćuje novac tek kad ocijeni da su obveze zadovoljavajuće ispunjene. Procjena zahtjeva obično traje oko dva mjeseca, a njezini službenici prije odobrenja isplate provjeravaju dokaze (Europska komisija).

Ako država ne ispuni neki cilj, Komisija može obustaviti samo dio isplate vezan uz tu obvezu, a pravila joj daju do šest mjeseci da ispravi propust prije trajnog umanjenja iznosa (Uredba o RRF-u). Posljednji zahtjev podliježe strožem vremenskom ograničenju: isplate moraju biti dovršene do kraja prosinca. Prema najjednostavnijem tumačenju, taj rok određuje raspoloživo vrijeme, pa će Madrid imati mnogo manje od šest mjeseci za ispravljanje eventualnih propusta.

Španjolska je već jednom iskoristila mogućnost naknadnog ispunjavanja uvjeta. Komisija joj je 11. kolovoza isplatila oko 6,23 milijarde eura, uključujući 265 milijuna koje je zadržala iz ranijeg zahtjeva dok Madrid nije otklonio nedostatke (Europska komisija).

Jedan noviji spor još nije riješen. Zastupnički kongres odbio je 16. rujna vladinu uredbu o transparentnosti lobiranja, reformu obećanu u nacionalnom planu, sa 179 glasova protiv i 155 za (20minutos). Prema pisanju portala Demócrata, ministar López upozorio je da će Španjolska zbog toga izgubiti 260 milijuna eura. O tom smo glasovanju pisali (To Brief). Za razliku od kolovoške obustave, taj gubitak još nije konačno utvrđen: Komisija nije objavila odluku kojom bi potvrdila odbitak.

Neiskorišteni iznos uglavnom čine zajmovi

Španjolski plan za oporavak znatno je smanjen od prvotnog dogovora, a gotovo cijelo smanjenje odnosi se na zajmove koje je Madrid odlučio ne uzeti. Dostupni zajmovi pali su s oko 83,16 milijardi na približno 21,5 milijardi eura (El País). Ministar gospodarstva Carlos Cuerpo tvrdi da se Španjolska na tržištima može zadužiti po kamatama sličnima onima koje nudi EU, pa joj europski zajmovi donose malu korist.

Ta je razlika važna pri procjeni koliko je Španjolska dobro iskoristila novac. Odbijeni zajam nije izgubljen novac: Španjolska bi ga morala vratiti s kamatama. Ako državi trebaju sredstva, može se zadužiti na tržištu, čime jednu obvezu otplate zamjenjuje drugom. Stvarni trošak čini razlika između kamate koju bi platila EU-u i one koju plaća sama.

Mogući drugi trošak snose poduzeća koja su se mogla koristiti povoljnim, dugoročnim javnim kreditnim linijama financiranima tim zajmovima. Sada bi se mogla morati zaduživati kod banaka po nepovoljnijim uvjetima. Nije zabilježeno koliko je poduzeća time pogođeno ni koliko bi više platila.

Zadržana bespovratna sredstva znače drukčiji gubitak. Taj novac država ne bi morala vratiti, a ako cilj ostane neispunjen, Španjolska ga jednostavno neće dobiti.

Dosad dostupni podaci upućuju na to da manji plan uglavnom odražava odluku Španjolske da se manje zaduži, a ne kaznu za neprovedene reforme. Ipak, Komisija još nije odlučila o posljednjem zahtjevu. Dok ne prihvati dokaze Madrida, većina preostalog iznosa, koji čine bespovratna sredstva, ovisi o procjeni koju mora dovršiti prije prosinačkog roka.