Španjolski stanari prosvjeduju nakon odbacivanja uredbi

Donji dom španjolskog parlamenta 2. listopada odbio je dvije vladine uredbe o stanovanju i time ukinuo skromne nove zaštite za najmoprimce (Kongres, Irish News). Dan poslije stanari su prosvjedovali u više od 50 gradova i mjesta, tražeći mnogo opsežnije mjere (EFE). Premijer Pedro Sánchez našao se između njih i Juntsa, katalonske stranke koja zagovara neovisnost i usprotivila se čak i mjerama koje su pale na glasovanju. Za opstanak vlade trebaju mu njezini glasovi.

U Madridu je ured središnje vlasti izbrojio 70.000 prosvjednika, a organizatori iz Sindikata najmoprimaca tvrdili su da ih je bilo 500.000 (Europa Press, El País). Obje strane imaju interes u brojci koju iznose.

Nezadovoljstvo je počelo prije glasovanja. Maricarmen Abascal, 87-godišnja najmoprimka iz Madrida, iseljena je 23. rujna, a prosvjedi ispred njezina doma prerasli su u kamp na Puerta del Solu, glavnom gradskom trgu (Irish Times). Do subote se gradsko stambeno poduzeće dogovorilo da joj omogući povratak pod uvjetima sličnima onima iz starog ugovora o najmu, no medijski izvještaji nisu potvrdili da se vratila (Público).

Što su stanari izgubili

Organizatori traže prepolovljenje najamnina, ugovore na neodređeno, zabranu iseljavanja i izvlaštenje stanova u vlasništvu takozvanih „fondova lešinara” (Demócrata).

Odbačene uredbe nudile su mnogo manje. Glavna je omogućavala najmoprimcima kojima ugovor istječe do 31. prosinca 2028. da zatraže produljenje najma za najviše dvije godine, štitila je neke ranjive skupine od iseljenja i ograničavala rast najamnina do 2027. (Civio).

Obje su bile zakonske uredbe, hitne mjere koje odmah stupaju na snagu, ali prestaju vrijediti ako ih Kongres ne potvrdi u roku od 30 dana (BOE). Na snazi su bile tek od 1. odnosno 2. listopada, pa najmoprimci koji su tih dana zatražili produljenje sada ne znaju kakav im je pravni položaj (Civio).

Zašto je odlučilo sedam glasova

Glavna uredba pala je sa 172 glasa za i 178 protiv, a uredba o produljenju najma sa 166 za i 184 protiv (Kongres). O ishodu prvog glasovanja odlučilo je sedam zastupnika Juntsa. Da su bili suzdržani, uredba bi prošla (Infobae).

Junts tvrdi da obvezna produljenja ugovora trošak prebacuju na male najmodavce. Poziva se na podatke španjolske središnje banke, prema kojima su fizičke osobe 2021. posjedovale 91,9 posto stanova iznajmljenih po tržišnim cijenama (elDiario.es). Stranka upozorava da bi vlasnici mogli povući stanove s tržišta te traži produljenja na koja najmodavci pristaju dobrovoljno. Podatak pokazuje da većinu iznajmljenih stanova posjeduju pojedinci, a ne poduzeća. Ne pokazuje jesu li ti pojedinci mali najmodavci ni bi li doista povukli stanove s tržišta.

Kao što smo izvijestili nakon glasovanja (To Brief), svaki tekst koji bi Junts prihvatio zadovoljio bi još manje zahtjeve prosvjednika.

Štrajk bez datuma

Na madridskom prosvjedu nosili su transparent s natpisom „Hacia la huelga general” („Prema općem štrajku”) (EFE). Glasnogovornica Sindikata najmoprimaca Valeria Racu očekuje štrajk „uskoro”, no datum još nije određen i sve ovisi o dogovoru s drugim organizacijama (Europa Press).

Ponajprije ovisi o sindikalnim središnjicama CCOO i UGT, dvjema najvećima u Španjolskoj. One zasad nisu pozvale na štrajk, iako su podržale prosvjede te će sa stanarskim skupinama razgovarati o zajedničkoj strategiji (laSexta). Opći štrajk znači obustavu rada, a upravo te dvije središnjice imaju doseg potreban da ga organiziraju.

Poslodavci bi se tome usprotivili. Antonio Garamendi, čelnik udruženja poslodavaca CEOE, smatra da štrajk samo zbog stanovanja ne bi bio radni spor te najavljuje da bi poslodavci pokrenuli sudski postupak (La Vanguardia). Za to ima uporište u zakonu: španjolski propis o štrajku iz 1977. zabranjuje obustave rada koje nisu povezane s profesionalnim interesima radnika (BOE).

Irski mediji pomno su pratili prosvjede, često kroz priču o Abascal (Irish Times, Irish News). Zanimanje vjerojatno odražava pritisak na tržište najma koji je poznat i izvan Španjolske, ali nijedno tijelo Europske unije ne može presuditi u ovom sporu. EU može djelovati samo u okviru ovlasti koje su joj dodijelile države članice ugovorima (EUR-Lex), a ove su uredbe bile španjolski zakoni, doneseni i ukinuti u Madridu.

Odluka se zato vraća u Kongres. Petkovo glasovanje pokazuje da Sánchez zasad nema dovoljno glasova ni za zaštite koje organizatori prosvjeda već smatraju preslabima.