Napadi na St. Petersburg zatvorili finsko nebo

Finska je 4. srpnja podigla borbene zrakoplove iznad Finskog zaljeva, zatvorila dio zračnog prostora i na nekoliko sati zaustavila pomorski promet (Yle, MTV Uutiset). Razlog nije bio napad na Finsku, nego ukrajinski udari dronovima na rusku naftnu infrastrukturu s druge strane zaljeva, kod Sankt Peterburga. Helsinki u tom trenutku nije mogao isključiti mogućnost da krhotine ili zalutalo streljivo prijeđu na finski teritorij.

Pogođen je naftni terminal u Sankt Peterburgu, jedno od najvećih ruskih baltičkih čvorišta za izvoz goriva, s prijavljenim godišnjim prometom od oko 12,5 milijuna tona (Kyiv Independent, MTV Uutiset). Predsjednik Volodimir Zelenski operaciju je nazvao ukrajinskim „dalekometnim sankcijama” i ustvrdio da su ukrajinske snage ciljale i Kronštat, bazu ruske Baltičke flote (Al Jazeera, NV). Ruski su dužnosnici priznali napad na naftni terminal, ali nisu potvrdili štetu u Kronštatu.

Helsinki odlučuje sam, u stvarnom vremenu

Finski odgovor bio je brz i jednostran. Obrambene snage ograničile su zračni i pomorski promet u istočnom dijelu Finskog zaljeva jer se nije moglo potvrditi da će dronovi ostati na ruskoj strani (Yle). Ministar obrane Antti Häkkänen rekao je da su u Obrambenim snagama i Graničnoj straži pojačani nadzor i pripravnost za presretanje (MTV Uutiset). Promet je nastavljen nakon približno četiri sata (Yle).

Zalutalo streljivo samo je dio rizika. Finski stručnjak za obrambenu tehnologiju rekao je za Ruotuväki da bi snažno rusko ometanje GPS/GNSS signala, uvedeno radi zaštite vlastitih baza, moglo skrenuti dronove s putanje prema Finskoj (Ruotuväki). Drugim riječima, ruska obrana od dronova može stvoriti prekograničnu opasnost čak i kada Ukrajina cilja isključivo ruske mete.

Svaki put kada Ukrajina gađa ciljeve uz Finski zaljev, Helsinki se nađe pred istim izborom: zatvoriti zračni prostor ili prihvatiti rizik. Za takvu situaciju nema posebnog NATO-ova protokola. Ne aktivira se ni mehanizam Europske unije. Operativni trošak rata u kojem ne sudjeluje preuzima nacionalna prijestolnica.

Isti napad, različita čitanja

Zemljopis određuje kako države tumače ove udare. Poljski premijer Donald Tusk javno je komentirao upozorenja o mogućim ruskim provokacijama protiv Poljske ili baltičkih država (Rzeczpospolita). Poljski obrambeni mediji povezali su napade s Putinovim priznanjem da Rusija ima problema s nestašicama goriva (Defence24). Za Varšavu, gospodarska šteta nanesena Rusiji i rizik od odmazde pripadaju istoj sigurnosnoj slici.

Njemački mediji taj su događaj čitali prije svega kao dokaz ruskog gospodarskog pritiska, a ne kao neposredan sigurnosni problem (Zeit). Prema podacima Reutersa koje je citirao n-tv, ukrajinski su napadi u lipnju smanjili ruski izvoz dizela i plinskog ulja za 39 posto. Što je država bliže istočnom krilu NATO-a, to se napad na rusku naftu brže pretvara u pitanje sigurnosti granice. Dalje na zapadu isti se događaj lakše svrstava u rubriku gospodarskog pritiska.

Tko odlučuje o ukrcaju, zatvaranju ili eskalaciji?

Baltikom upravljaju pravila Europske unije, nadziru ga nacionalne mornarice, a brani NATO. Bruxelles piše sankcije (Europska komisija). No jedno je pratiti sumnjivi brod, a drugo zaustaviti ga i ukrcati se na njega. Ta je odluka politička i ostaje na svakoj vladi. Kada je Švedska pooštrila provjere tankera iz takozvane ruske flote u sjeni, istraživanje Greenpeacea pokazalo je da su ta plovila počela birati dulje rute kroz njemačke vode (FinanzNachrichten). Pritisak provedbe u jednoj državi premješta rizik na sljedeću.

Ukrajinski udari nanose štetu ruskoj sposobnosti izvoza goriva. Europska posljedica vidi se u nizu brzih operativnih odluka koje svaka baltička država donosi sama: kada zatvoriti zračni prostor, treba li se ukrcati na plovilo, kako tretirati prelijevanje rata dronovima preko granice. Finska je 4. srpnja improvizirala. Vjerojatno će morati ponovno. Hoće li NATO ili Europska unija razviti zajednički protokol za ovakve situacije sive zone, ili će svaka država nastaviti sama preuzimati rizik, pitanje je koje su napadi otvorili, ali na koje nijedna institucija još nije odgovorila.