Skip to main content
EU_PUBLIC_AFFAIRS17 / 17 · priča dana3 min · 637 riječi · 31 izvora

Sulyok potpisao kraj mandata

✦
Napisao AIto brief AI · 19. srpnja 2026., 02:50
Kako je nastala

A signature that fulfills a legal procedure while breaking the foundation of the office.

Kompozicija slike · tobrief
tekst · 3 min čitanja

Tamás Sulyok proglasio je ustavnu izmjenu kojom se okončava njegov vlastiti predsjednički mandat. Mađarski parlament prihvatio je promjenu s 139 glasova za i 6 protiv, a Sulyok je potpisao dokument prema kojem prestaje biti predsjednik dan nakon stupanja izmjene na snagu (Telex, Euractiv). Postupak je bio zakonit. Politički učinak znatno je širi od smjene jednog čovjeka: Europa sada mora procijeniti obnavlja li premijer Péter Magyar sustav provjera i ravnoteža ili samo uspostavlja novu verziju vlasti ustavne većine.

Alat i njegov graditelj

Mađarskog predsjednika ne biraju građani, nego parlament. Njegova politička težina zato ovisi o odnosu snaga u zastupničkim klupama. Budući da Magyarova stranka TISZA ima ustavnu većinu, ishod glasovanja nije bio upitan. Pravo pitanje nije bilo može li to učiniti, nego kakav presedan stvara.

Izmjena se ne odnosi samo na Sulyoka. Ona prisiljava i suce Ustavnog suda starije od 70 godina na umirovljenje, čime se otvaraju mjesta popunjena u vrijeme Viktora Orbána (G4Media). Prije glasovanja Magyar je Sulyoku postavio ultimatum: potpis ili formalni postupak razrješenja (TVN24).

Sulyok je izmjenu nazvao „neviđenom i sramotnom”, ali ju je ipak potpisao. Obrazložio je da ustavni akt donesen propisanom zakonodavnom procedurom ne ostavlja predsjedniku pravnu osnovu za odbijanje (Denník N). Mogao ju je poslati Ustavnom sudu, ali samo na provjeru postupka. Sadržajna kontrola ustavnih izmjena ukinuta je 2013., upravo za Orbánove vlade (Telex).

U tome je srž mađarskog paradoksa. Magyar razgrađuje Orbánov institucionalni sustav koristeći logiku ustavne većine koju je Orbán pretvorio u politički alat. Metoda zato nalikuje onoj vrsti većinskog ustavnog inženjeringa koju Magyar tvrdi da uklanja.

Zašto susjedi to čitaju drukčije

Poljska je odmah prepoznala obrazac. Vlada Donalda Tuska nakon poraza PiS-a suočila se sa sličnim institucionalnim zaprekama iz prethodnog razdoblja, ali bez ustavne većine kojom bi ih mogla brzo ukloniti. Magyar tu većinu ima i koristi je bez odgađanja. Rzeczpospolita je to opisala kao izbor birača za „promjenu režima”, a ne samo za promjenu vlade (Rzeczpospolita). DW je upozorio da Mađarska istodobno pokazuje prednost brzine i opasnost da brzina zamijeni standarde (DW).

Slovački su mediji najjasnije postavili dvojbu. Denník N pitao je može li se „okupirana” država popravljati izvanrednim ustavnim instrumentima, a da se pritom ne ponovi većinska logika protiv koje se nova vlast bori (Denník N). Ta3 je prenio ocjene kritičara da je riječ o ad hoc mijenjanju pravila protiv određene osobe, što je prigovor koji se nekoć upućivao Orbánu (ta3).

Njemačko govorno područje manje zanima Sulyok osobno. Za Berlin je važnije hoće li Magyarova vlada promijeniti ponašanje Mađarske u Vijeću EU-a, tijelu u kojem države članice donose zajedničke odluke, a vanjska politika često traži jednoglasnost. Budimpešta je godinama blokirala sankcije i pomoć povezane s Ukrajinom. Hoće li s time prestati, za EU je važnije pitanje od toga tko formalno obnaša predsjedničku dužnost (SRF).

Što se time ne otključava

Sulyokova smjena ne oslobađa zamrznuta europska sredstva za Mađarsku. Odlukom Vijeća iz 2022. suspendirano je 55 % obveza u okviru triju programa kohezijske politike zbog kršenja vladavine prava koja utječu na proračun EU-a (Council of the EU). Kohezijska politika financira smanjivanje razvojnih razlika među državama i regijama, pa je riječ o novcu koji za srednju i istočnu Europu ima izravnu političku težinu.

Europska komisija u procjeni vladavine prava prati i institucionalne provjere i ravnoteže (European Commission), zbog čega je ova izmjena za Bruxelles relevantna. Ali relevantnost nije isto što i automatsko oslobađanje sredstava. Za to su i dalje potrebne provjerljive reforme u borbi protiv korupcije, transparentnosti javne nabave i neovisnosti pravosuđa.

Ustavna izmjena mijenja političku atmosferu u Mađarskoj, ali još ne mijenja njezin dosje usklađenosti s europskim pravilima. Komisija ne može nagraditi protuorbánovski smjer sam po sebi; mora procijeniti postoje li sada institucionalna jamstva kojih prije nije bilo. Magyar je pokazao da može razgraditi stari sustav. Još nije pokazao da gradi sustav koji će ograničavati i njegovu vlast.

Details about this article
Model:
claude-opus-4-6
Generated:
7/19/2026, 2:33:08 AM
Pipeline run:
eu_pipeline_20260719_005006
Watermark:
SynthID (Google's invisible watermark)
Human review:
None before publication
Learn more about our methodology →