Potopljeni brod ostavio kontejnere kod Hormuza

Potopljeni brod ostavio kontejnere kod Hormuškog tjesnaca

Projektili su 13. listopada pogodili kontejnerski brod GFS Pride, koji plovi pod zastavom Singapura, u blizini Hormuškog tjesnaca. Brod je potonuo (Reuters). Ovotjedni izvještaji povezivali su ga s brodom za rasuti teret Cape Dao, prikazujući ih kao dva broda izgubljena u kratkom razmaku. No Cape Dao napadnut je još u rujnu, a datum njegova potonuća nije poznat (MPA, NAVAREA IX).

Napad u listopadu ostavio je dugotrajnu posljedicu: kontejneri s novog brodskog olupinskog mjesta plutaju uz jedan od najprometnijih pomorskih prolaza na svijetu.

Dva broda, dvije kronologije

Nakon napada na GFS Pride izbio je požar, a brod je potom potonuo. Svi članovi posade, njih 21, izvukli su se bez prijavljenih ozljeda (MPA, Reuters). Njegov sestrinski brod GFS Giselle, pogođen 14. listopada, vlastitim je pogonom stigao do sigurnog sidrišta; svih 22 člana posade bila su na sigurnom (Hansa).

Brod Cape Dao pogođen je 23. rujna, a u tom je napadu poginuo jedan pomorac (IMO, Reuters preko Al-Monitora). Pakistansko navigacijsko upozorenje od 13. listopada navelo je da brod „navodno tone” u Omanskom zaljevu (NAVAREA IX).

Međunarodna pomorska organizacija (IMO), agencija UN-a koja uređuje pomorski promet, još ga je 14. listopada vodila kao „djelomično potonuo” (IMO). Ti se podaci razilaze, a nijedan ne utvrđuje datum potonuća. Smrt pomorca odnosi se na napad u rujnu, a ne na onaj u listopadu.

Nitko nije preuzeo odgovornost za napad na GFS Pride. Singapur navodi samo da su brod pogodili nepoznati projektili. Iranska Revolucionarna garda objavila je da je neimenovani kontejnerski brod naletio na morsku minu dok je plovio „neodobrenom” rutom, no nitko tu tvrdnju nije neovisno potvrdio (Deutschlandfunk).

CNN je potvrdio autentičnost snimki na kojima brod gori i tone, uz manju naftnu mrlju u blizini (CNN). Na snimkama se ne vidi što ga je pogodilo.

Kontejneri plutaju uz Musandam

Drugo pakistansko upozorenje navodi da je GFS Pride potonuo, a da kontejneri plutaju oko četiri nautičke milje sjeverozapadno od omanskog poluotoka Musandam, koji se pruža u tjesnac (NAVAREA IX). Kontejneri mogu plutati neposredno ispod površine, gdje ih je teško uočiti. Zato su ugroženi i brodovi koji nisu imali nikakve veze s napadom.

O toj opasnosti moraju odlučiti oni koji procjenjuju hoće li brod ploviti tim područjem. Međunarodna pomorska organizacija navela je da brodarska kompanija i zapovjednik broda snose krajnju odgovornost za planiranje putovanja (IMO). U praksi prijevoznici sami biraju rute kojima će zaobići opasnost.

Mreža Maerska već pokazuje jedan takav izbor. Danski prijevoznik objavio je 13. listopada, prije nego što je prijavljeno potonuće GFS Pridea, da će njegov savez s kompanijom Hapag-Lloyd ponovno pokrenuti liniju između Azije i Bliskog istoka (Maersk). Ruta uključuje luku Khor Fakkan na obali Omanskog zaljeva u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, izvan tjesnaca. Budući da je odluka donesena prije nego što je objavljeno potonuće, ne može se tumačiti kao odgovor na taj događaj.

Njemački brodovlasnici zatražili su od vlada da s njima podijele teret zaštite pomorskih ruta. Martin Kröger, čelnik udruženja Verband Deutscher Reeder, 15. listopada pozvao je na diplomaciju i na pomorske misije s odgovarajućom opremom za zaštitu trgovačkih ruta, izvijestio je Reuters preko onviste. Kao primjer naveo je Aspides, pomorsku misiju EU-a za zaštitu trgovačkih brodova u Crvenom moru. Riječ je o zahtjevu poslovnog sektora koji nijednu vladu ne obvezuje na slanje brodova.

Dostupni podaci upućuju na jasan zaključak. Napad u listopadu potopio je kontejnerski brod GFS Pride, a zasad nije utvrđeno tko je ispalio projektile. Cape Dao pogođen je nekoliko tjedana ranije i riječ je o odvojenom incidentu. Kontejneri koji su ostali u blizini Musandama predstavljaju opasnost za plovidbu, pa ih prijevoznici moraju uzeti u obzir pri odluci hoće li proći tim područjem.