Švedska protjerala tri ruska operativca

Troje diplomata napustilo je Švedsku posljednjih dana, bez javne pompe. Vlada ih je prisilila na odlazak nakon što je Säpo, švedska sigurnosna služba, dokumentirao ono što opisuje kao rusku obavještajnu operaciju usmjerenu prema švedskom političkom odlučivanju (Säpo, SVT). Dvoje su bili časnici SVR-a, ruske vanjske obavještajne službe. Treća osoba bila je vrbovani agent koji je djelovao iz veleposlanstva jedne neeuropske države u Stockholmu. Nitko od njih neće biti kazneno gonjen jer su svi imali diplomatski imunitet.

Švedska tvrdi da je operaciju zaustavila u fazi prikupljanja informacija, prije nego što su ti podaci mogli poslužiti za buduće kampanje utjecaja. Javno dostupni dokazi idu u prilog toj tvrdnji: sastanci su dokumentirani, zadaće su bile poznate, a osobe koje su prikupljale informacije uklonjene su iz zemlje. Ono što zasad nije pokazano jest da su prikupljene informacije doista iskorištene za promjenu neke švedske odluke, plasiranje narativa ili utjecaj na glasovanje.

Što je Säpo dokumentirao

Christoffer Wedelin, zamjenik voditelja operacija u Säpu, rekao je da je služba pratila sastanke između vrbovanog agenta i dvojice časnika SVR-a na području Stockholma, da je znala o kojim se temama razgovaralo i koje su zadaće bile dodijeljene (Säpo). SVT je objavio snimke nadzora tih susreta (SVT). Dagens Nyheter identificirao je agenta kao diplomata iz neeuropskog veleposlanstva, posrednika koji je švedskim metama otežavao prepoznavanje ruske veze (DN).

Prema Säpu, cilj je bio razumjeti kako se u Švedskoj donose odluke kako bi buduće operacije mogle iskoristiti „polarizirajuća pitanja” i diskreditirati Švedsku, NATO i Europsku uniju (Säpo). Takav opis upućuje na pripremu, a ne na izvedenu operaciju utjecaja. Ministar pravosuđa Gunnar Strömmer rekao je da operacija nije ostvarila ciljeve i da nije povezana sa švedskim izborima u rujnu (TV4). Premijer Ulf Kristersson kazao je da je bila „blizu politike”, ali nije naveo koje su institucije ili uredi bili mete (DN).

Säpo nije objavio jesu li mete bili ministri, državni službenici, zastupnici ili stranačko osoblje. Ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard potvrdila je da su troje diplomata morali napustiti zemlju zbog svojih aktivnosti u Švedskoj. Optužnica ni sudski podnesak nisu objavljeni. Zbog diplomatskog imuniteta odgovor nije išao kroz kazneni postupak, nego kroz tiho protjerivanje.

Zašto su NATO i Europska unija zainteresirani

Unutarnje granice jedne vlade, odnosno točke na kojima je spremna popustiti ili ostati čvrsta, za obavještajne su službe iznimno vrijedne. Moskvi takve informacije mogu pokazati gdje bi Švedska mogla biti ranjiva u pregovorima unutar NATO-a ili Europske unije. Otkako je Švedska ušla u Savez, svaki podatak o tome kako Stockholm oblikuje stajališta o Ukrajini, sankcijama ili obrambenim obvezama Rusiji može pomoći da predvidi, pritisne ili podijeli zapadne partnere. Säpo je tu vezu izravno naznačio kada je kao mete diskreditiranja naveo i NATO i Europsku uniju.

Bruxelles je obavještajnim službama osobito koristan jer se ondje na malom prostoru susreću diplomati, lobisti, savezničko osoblje i predstavnici država članica. Jedno diplomatsko mjesto može pratiti više kanala odlučivanja istodobno. EUobserver je u srpnju izvijestio da se u belgijskoj prijestolnici nalazi 187 veleposlanstava, 94 stalna predstavništva i 131 međunarodna organizacija, te da je Belgija od 2022. protjerala 68 ruskih diplomata zbog sumnji u špijunažu (EUobserver).

Švedski slučaj ne stoji sam za sebe. Finska sigurnosna služba Supo i vojna obavještajna služba u srpnju su upozorile da ruski FSB provodi kibernetičku špijunažu preko kompromitiranih mrežnih uređaja, nakon čega je ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen pozvala ruskog veleposlanika na razgovor (Supo, MTV Uutiset). Europsko vijeće, u kojem šefovi država i vlada određuju politički smjer Unije, osudilo je ono što naziva ruskim „zlonamjernim kibernetičkim ekosustavom”, navodeći jedinice FSB-a koje ciljaju države članice diljem kontinenta (AP).

Nedostatak dokaza ovdje je ključan

Švedski slučaj zaustavlja se na granici između špijunaže i političkog upletanja. Säpo je pokazao da može mapirati operaciju, identificirati sudionike i ukloniti ih iz zemlje. Nije, međutim, pokazao da su prikupljene informacije ikada upotrijebljene: nema poznatog plasiranog narativa, nema dokaza o izmanipuliranoj odluci, nema kompromitiranog glasovanja. Säpo nije imenovao treću državu, švedske mete ni konkretan materijal koji se pokušavao prikupiti.

Ruske obavještajne službe najprije prikupljaju, a tek potom pokušavaju utjecati. Švedska je uhvatila fazu prikupljanja. Säpo javnosti još duguje uži odgovor: koji je dio švedske politike bio izložen i koliko je daleko operacija stigla prije nego što ju je država prekinula.