Švedska preuzima nizozemske Patriote u Poljskoj

Švedska će početkom prosinca poslati u Poljsku postrojbu sustava Patriot, koja će zamijeniti nizozemsku (švedska vlada, Reuters). Riječ je o zračnoj luci Rzeszów-Jasionka, čvorištu kroz koje saveznička pomoć stiže u Ukrajinu. Estonija, Njemačka i Finska također su poduzele vlastite korake kao odgovor na ruski pritisak. Od ta četiri poteza, najvidljiviji je onaj u Poljskoj: ondje se postojeća zaštita održava, umjesto da joj se dodaje još jedan sloj.

Smjena u Poljskoj

Patriot je američki sustav za obaranje zrakoplova i projektila te najviši sloj zaštite zračnog čvorišta. O njegovu smo raspoređivanju pisali nakon što ga je najavio Stockholm (To Brief). Švedski sustav stiže zato što se nizozemski povlači.

Nizozemski Patrioti trebali bi napustiti Poljsku najkasnije početkom prosinca. Nizozemska je još u lipnju povukla svoje sustave kratkog dometa i protudronske sustave (nizozemska vlada). Poljska je u međuvremenu rasporedila vlastite sustave kratkog dometa kako bi popunila tu nižu razinu obrane.

U javnosti nije objavljena usporedba dosadašnje i buduće zaštite. Nijedan javno dostupan popis sustava ne pokazuje hoće li zaštita čvorišta nakon prosinca biti jednaka onoj koja je ondje bila prije. Švedska postrojba priključuje se NATO-ovoj misiji. Savez kaže da jača istočni bok zbog ruskih povreda zračnog prostora, kibernetičkih napada i sabotaža (NATO). NATO, koji vodi misiju, i Varšava, koja je domaćin, najbolje mogu procijeniti pokriva li zamjena isti prostor.

Tri druga poteza, svaki pod vlastitim zapovjedništvom

Estonija je premjestila zapovjedno osoblje bliže Rusiji. ERR je 5. listopada izvijestio da je zapovjedništvo 1. pješačke brigade preseljeno iz Tapa u Jõhvi, oko 50 kilometara od ruske granice (ERR). Zapovjednik brigade Tarmo Kundla rekao je da je odluka o obrani uz granicu donesena prije više godina, pa se ovim premještanjem provodi stariji plan.

Sigurnosni analitičar Rainer Saks procijenio je da je strateški učinak premještanja ograničen. Prema njegovu mišljenju, protuzračna obrana i napadni dronovi važniji su od lokacije zapovjedništva (ERR News).

Njemačka promjena zasad je zakonski prijedlog. Vlada je 12. kolovoza odobrila reformu vanjske obavještajne službe (BND) i unutarnje sigurnosne službe (BfV). Bundestag, savezni parlament, održao je prvu raspravu 24. rujna, a zatim uputio prijedlog odboru na detaljno razmatranje (Bundestag). U strogo određenim slučajevima prijedlog bi BND-u omogućio onesposobljavanje poslužitelja u inozemstvu s kojeg se pokreće neposredni kibernetički napad (njemačka savezna vlada).

Savezna povjerenica za zaštitu podataka usprotivila se prijedlogu u očitovanju od 5. listopada. Tvrdi da osobe izvan obavještajnih službi ne mogu procijeniti jesu li sve nove ovlasti nužne te traži odredbu o njihovu automatskom prestanku važenja, nakon čega bi ih zastupnici morali obnoviti (očitovanje Savezne povjerenice za zaštitu podataka).

Finska je zatražila pomoć susjedne zemlje, ali zadržala nadzor nad odlukom. Helsinki i Stockholm objavili su 28. kolovoza da bi švedski borbeni zrakoplovi Gripen, korvete i radarski sustavi mogli pomoći u nadzoru finskog teritorija (finska vlada). Ministar obrane Antti Häkkänen opisao je dogovor kao podjelu dugotrajnog tereta nadzora, a svaku uporabu sile mora odobriti finski ministar obrane (Yle).

Dogovor se već provodi. Finski Horneti i švedski Gripeni izveli su 24. rujna prvu zajedničku operativnu misiju, tijekom koje su identificirali ruske zrakoplove iznad Finskog zaljeva (finske obrambene snage).

Nijedan od ovih poteza ne vodi se iz Bruxellesa. Ugovori EU-a prepuštaju nacionalnu sigurnost svakoj državi članici (EUR-Lex). Europska unija može pomoći u koordinaciji, ali ne može narediti premještanje brigade ili raspoređivanje raketne bitnice.

Četiri vlade pripremaju se za ruski pritisak odvojenim odlukama: premještanjem postrojbe, zakonskim prijedlogom, bilateralnim dogovorom i smjenom u NATO-ovoj misiji. Iza njih ne stoji zajednički zapovjednik. Neki od tih poteza donose nove sposobnosti: Njemačka bi proširila ovlasti svojih obavještajnih službi, a Finska već leti u zajedničkim misijama sa Švedskom. Smjena u Poljskoj sama po sebi ne dodaje drugi sloj zaštite. Hoće li glavno čvorište za pomoć Ukrajini i nakon prosinca biti jednako zaštićeno ovisi o usporedbi koja još nije objavljena. Tu usporedbu trebali bi objaviti NATO i Varšava.