Švedska testira vojsku protiv EMP-a

Zamislite zimsko jutro u kojem nestane struje. Nema oluje, nema eksplozije. U najgorem scenariju bolnički monitori ostaju bez napajanja, semafori se zamrzavaju, mobilne mreže nestaju. Uzrok je nagli nalet elektromagnetske energije koji u nezaštićene vodove utisne napon za koji sustavi nisu projektirani.

Prema SVT-u, švedska civilna zaštita upozorava da zemlja ima vrlo slabu zaštitu od oružja koje proizvodi elektromagnetski impuls. Oružane snage zato testiraju opremu kako bi utvrdile što može izdržati takav udar. Civilni sektor nema usporediv program.

Strah iza tih testova nije samo jedan razorni napad. Problem je dublji: suvremena društva svakodnevni su život izgradila na elektronici koja nikada nije ozbiljno ispitana pod ekstremnim elektromagnetskim opterećenjem.

Brzi električni udar

Elektromagnetski impuls, ili EMP, može se razumjeti kao nagli skok napona koji pogađa sve što se ponaša poput antene. Dalekovodi, telekomunikacijski kabeli i tiskane pločice skupljaju tu energiju. Mobitel na noćnom ormariću možda bi se samo ponovno pokrenuo. Nacionalna elektroenergetska mreža, s više stotina kilometara prijenosnih vodova koji djeluju kao golema antena, suočava se s posve drukčijom razinom rizika.

Prijetnje dolaze u više oblika. Nuklearni EMP zahvatio bi velika područja, ali pretpostavlja nuklearni rat. Nenuklearna mikrovalna oružja već postoje: Thales prodaje sustav za neutralizaciju bespilotnih letjelica THUNDERSHIELD, iako javno dostupni dokazi upućuju na lokalne učinke, a ne na kolaps cijelih kontinenata.

Sunčeve oluje druga su verzija istog problema. Snažna Sunčeva aktivnost može potaknuti opasne struje u dugim dalekovodima; NOAA te događaje prati kao operativni rizik za mreže i navigaciju. Kibernetički napadi i fizička sabotaža mogu onesposobiti iste usluge i bez neobične fizike. Zajednički nazivnik je ovisnost: sustavi oslonjeni na duge kabele i gusto povezane digitalne mreže imaju mnogo ulaznih točaka za neželjenu energiju. NIST zaštitu od EMP-a uvrštava u svoj katalog saveznih sigurnosnih kontrola uz zaštitu od požara i poplava.

Ponovno slaganje odgovornosti

Švedska ne testira samo uređaje. Ona ponovno uređuje pitanje tko preuzima odgovornost kada civilni sustavi zakažu. Nova agencija za civilnu obranu, MCF, razvija sposobnosti zaštite stanovništva, dok se vladin prijedlog iz srpnja 2026. bavi time tko u krizi stvarno popunjava civilnu obranu. Novi zakoni o otpornosti i prijenos kibernetičkih nadležnosti između agencija još se slažu.

Ista se ranjivost vidi diljem Europe, samo pod različitim nazivima. ZEIT je izvijestio da je Njemačka planirala analizu ranjivosti na nuklearni EMP. Nizozemski TNO upozorava da su gotovo svi ključni procesi digitalizirani i da imaju „jedva ikakve pričuvne mogućnosti”, dok nizozemsko Vijeće za kibernetičku sigurnost traži hitne mjere kako bi telekomunikacije nastavile raditi tijekom poremećaja. Finski zakon o kritičnoj infrastrukturi ide najizravnije: utvrditi svaki subjekt ključan za funkcioniranje društva, propisati procjene rizika i obvezati prijavu poremećaja. Finska jedva spominje EMP, ali pogađa istu slabost: digitalni sustavi trebaju jasne vlasnike, provjerene planove i način rada kada elektronika zakaže.

Zaštita izgleda kao održavanje

Izvješće ENTSO-E-a iz srpnja 2026. rizik za europsku elektroenergetsku mrežu opisuje kao lančani kvar, u kojem ispad jedne sastavnice pokreće ispad drugih. Transformator ne mora biti uništen. Dovoljno je da se sustavi isključe i izgube telemetriju, odnosno podatke u stvarnom vremenu koji operatorima pokazuju što se događa u mreži. Bez toga uredna obnova rada postaje znatno teža.

Stvarna zaštita nije spektakularna: odvodnici prenapona koji upijaju skokove napona, filtri na svakoj točki gdje kabeli ulaze u zgradu, ojačana kućišta, pričuvni dijelovi, redundantne komunikacije i redovite vježbe. Faradayev kavez, zatvoreno metalno kućište koje blokira elektromagnetsku energiju, štiti ono što je u njemu. Ali svaki kabel ili antena koji ulaze u objekt istodobno su vrata za neželjenu energiju i traže vlastiti filtar (NIST SP 800-53).

Taj je posao skup, nevidljiv kada uspije i stalno se natječe s neposrednijim proračunskim prioritetima. Trošak pada na bolnice, operatore elektroenergetske mreže, telekome i općine, zbog čega se takva ulaganja često odgađaju.

Švedska vojna testiranja važna su jer pretvaraju teoriju u jednostavan rezultat: preživljava li ovaj radio udar ili ne. Praktično pitanje za svaku europsku bolnicu i svakog operatora mreže jest postoji li popis onoga što prvo otkazuje, jesu li ljudi uvježbani za odgovor i postoji li plan za trenutak kada se zasloni ugase.