Švedski dron cilja bez jasnih zaštita

Na industrijskom testiranju u švedskom Karlskogi softver na malom dronu prepoznao je nekoliko vrsta ciljeva, odabrao jedan prema pravilima misije koje su postavili ljudi i započeo samostalan prilaz. Prema navodima razvojnih tvrtki, cijeli se postupak odvijao lokalno, bez vanjske obrade podataka i stalne komunikacijske veze. Operater nije usmjeravao konačni odabir.

Siječanjska demonstracija bila je dio projekta ALMA, odnosno projekta pristupačnog modularnog lutajućeg streljiva, koji vodi BAE Systems Bofors. Švedska tvrtka za umjetnu inteligenciju Scaleout, izdvojena iz Uppsala University, osigurala je softver za strojno učenje. Expando AB i Airolit isporučili su dronove, a u širem događaju Winter Demo 2026 sudjelovalo je oko 20 tvrtki.

Scaleout je demonstrirao jasno određenu funkciju: model za prepoznavanje, prethodno uvježban i pokrenut na samom zrakoplovu, otkrivao je i razvrstavao objekte na tlu, pratio ih prema važnosti te usmjerio dron prema onome koji su ljudski zadana pravila označila kao prioritetan.

Zašto lokalna obrada mijenja situaciju

Većina današnjih vojnih dronova videoprijenos šalje udaljenom operateru, koji prati snimku, prepoznaje ciljeve i odobrava djelovanje. Takav model ovisi o brzoj i neprekinutoj podatkovnoj vezi između zrakoplova i zapovjednog mjesta.

Pristup projekta ALMA obradu slike premješta na sam zrakoplov. Scaleoutov tehnički opis šireg razvojnog rada navodi da kamere snimaju prizor, kompaktni model za prepoznavanje otkriva i razvrstava objekte, softver za praćenje prati ih kroz videookvire, a pravila rangiranja odabiru prioritet. Sve se odvija na malom procesoru u dronu, a ne na udaljenom poslužitelju.

Time se uklanja jedna ranjivost: protivnik ometanjem komunikacijske veze ne može zaustaviti rad softvera za prepoznavanje. No demonstracija nije ispitala može li sustav izdržati druge oblike ometanja, poput poremećaja rada senzora ili ometanja navigacije. Lokalna obrada otvara i pitanje na koje razvojni timovi nisu javno odgovorili: kakvu kontrolu operater zadržava kada je komunikacija ograničena? Nije objavljeno postoje li unaprijed zadani uvjeti za prekid djelovanja, pričuvne komunikacijske veze ili druge zaštitne mjere.

Što je test potvrdio, a što nije

Riječ je o industrijskoj demonstraciji na švedskom poligonu, a ne o neovisnom mjerilu ili vojnom ispitivanju za prihvat sustava. Nijedan javni izvor nije objavio koliko je model točno prepoznavao ciljeve, kako radi u uvjetima dima, prašine, kamuflaže ili miješanog civilnog i vojnog prometa, niti koliko mu je vremena potrebno za donošenje odluke. Upravo je razlika između kontroliranog poligona s poznatim vrstama vozila i nejasnoća stvarnih uvjeta najveći izazov za sustave za odabir ciljeva (NIST-ov okvir za rizike umjetne inteligencije).

Ostaje nejasno je li u testiranju korištena prava bojna glava, inertni teret ili simulirani udar. Sekundarni izvještaji opisuju eksplozivno punjenje usmjereno prema oklopnom vozilu, ali Scaleout u vlastitim izvještajima to ne precizira.

Nijedan izvor nije potvrdio da su sustav uvele švedske oružane snage ili neka postrojba NATO-a. U istraživačkom zapisu agencije Vinnova srodni se rad Scaleouta vodi kao razvoj i istraživanje u tijeku, a ne kao nabava.

Tko sada mora odgovoriti na preostala pitanja

Demonstracija je odabir objekta i prilaz prebacila na zrakoplov, prema pravilima koja su postavili ljudi. To je konkretan tehnički rezultat. Sam po sebi, međutim, ne potvrđuje da je riječ o operativnom oružju niti dokazuje da se stvarni ljudski nadzor zadržava u trenutku kada softver lokalno donosi procjene o ciljanju.

Ako bi takva konfiguracija bila uvedena kao oružje, Švedska bi prema članku 36. Dopunskog protokola I morala provjeriti može li se sustav zakonito koristiti. Procjena bi morala obuhvatiti senzore, točnost prepoznavanja, načine otkazivanja i stvarni opseg kontrole koju zadržava operater. Akt EU-a o umjetnoj inteligenciji ne primjenjuje se na sustave koji služe isključivo u vojne svrhe, dok su međunarodni pregovori o autonomnom oružju zasad doveli do načela, ali ne i do obvezujućeg ugovora koji bi odredio što je dovoljan ljudski nadzor.

Razvojne tvrtke javnosti duguju podatke o točnosti sustava, stopi lažno pozitivnih rezultata i stvarnim mogućnostima intervencije operatera. Svaki budući švedski kupac ili tijelo koje procjenjuje oružje morat će odgovoriti na pitanje jesu li te kontrole pravno i operativno dovoljne. Dok se ne dobiju oba odgovora, test u Karlskogi pokazuje što softver na dronu može odabrati, ali ne i kojemu bi cilju trebalo dopustiti da nanese udarac.