Švicarski ledenjaci izgubili 5,5% volumena

Kad je ljeto vruće i suho, rijeke koje izviru u Alpama ovise o vodi iz otopljenih ledenjaka. To je snijeg koji se godinama taložio i pretvorio u led. Švicarska se ove godine obilno oslonila na tu zalihu: ledenjaci su u ledenjačkoj godini 2025./26. izgubili oko 5,5 posto volumena, odnosno približno 2,5 kubičnih kilometara leda (NZZ). U pet godina izgubili su gotovo 20 posto volumena (GLAMOS/SLF).

Podatke je prikupio GLAMOS, švicarska mreža za praćenje ledenjaka, koja surađuje s ETH Zurichom te sveučilištima u Fribourgu i Zürichu. Mreža ih je 1. listopada objavila posredstvom Švicarske akademije znanosti (ETH Zurich). Istraživači nisu mjerili svaki ledenjak: detaljno su pratili 23 referentna ledenjaka, a rezultate zatim procijenili za oko 1.300 preostalih u Švicarskoj (AFP), slično načinu na koji se pažljivo odabranim uzorkom procjenjuje stav cijele zemlje.

Po udjelu izgubljenog leda gora je bila samo 2022. godina, kada su ledenjaci izgubili oko šest posto volumena (PBS/AP). Po količini otopljenoj u kubičnim kilometrima, 2026. je na trećem mjestu, iza 2022. i 2003. (NZZ). Razlika između poretka po udjelu i po količini objašnjava se time što je 2003. bilo više leda: i manji postotni gubitak mogao je značiti veću količinu. Površina ledenjaka u prosjeku se snizila za 2,5 do 4 metra (Sveučilište u Fribourgu).

Mala zimska zaliha, pa vrućina

Ledenjak se može zamisliti kao štedni račun: zimski snijeg je polog. Ako ga dovoljno preživi ljeto, polako se sabija i pretvara u novi led.

Zima 2025./26. bila je među deset s najmanje snijega otkako se vode mjerenja (GLAMOS/SLF). Ledenjaci su, dakle, u ljeto ušli s malom zalihom. Snježni pokrov ih inače štiti i zato što njegova svijetla površina odbija sunčevu svjetlost, dok je tamniji led upija.

Snijeg se ove godine rano povukao. Prema podacima ETH Zurich, već je u lipnju bio mjestimičan, a do rujna nestao je čak i na visini od oko 3.500 metara. Granica smrzavanja, odnosno visina na kojoj se zrak hladi do nule, bila je iznad 4.000 metara tijekom 76 dana, prema istom priopćenju ustanove koje je prenio EurekAlert. Drugim riječima, neuobičajeno topao zrak velik je dio ljeta dopirao visoko u planine.

Taj obrazac, s malo snijega zimi i velikom vrućinom ljeti, podudara se s dugogodišnjim švicarskim mjerenjima. Recenzirana studija dnevnih podataka od 2010. do 2024. pokazala je da su snježnije zime redovito donosile veći prirast snijega na ledenjacima, a toplija ljeta veći gubitak leda (The Cryosphere). To opisuje dugoročni obrazac; istraživači još nisu utvrdili koliki je dio ovogodišnjeg gubitka posljedica oskudne zime, a koliki vrućine.

Kome otapanje pomaže i koliko

Od srpnja do rujna ledenjaci su oslobodili oko 2.200 milijardi litara otopljene vode (GLAMOS/SLF). Koliko ta voda pomaže ovisi o tome gdje se uz rijeku nalazite.

Istraživači su proučili kako se 88 švicarskih slivova koje napajaju ledenjaci nosilo sa sušom 2022. godine. Dodatna voda od otapanja nadoknadila je do 70 posto manjka na Rhôni kod Porte du Scexa, a najviše pet posto na Rajni kod Basela (Hydrology and Earth System Sciences). Sliv je područje s kojega se voda slijeva prema određenoj točki na rijeci, poput lijevka. Blizu planina ledenjak čini velik dio vode koja u njega ulazi; kod Basela su se rijeci već pridružile brojne druge pritoke, pa je udio ledenjačke vode manji.

Studija je pokazala i da je većina vode od otapanja u toj sušnoj godini potekla od leda koji je izgubljen zauvijek. Usporedimo li ledenjak sa štednim računom, rijeke su dobivale isplatu iz glavnice, a ne iz kamata.

Istraživači su usporedili i dva izrazito vruća ljeta. U dvije trećine slivova do rijeka je 2022. stiglo manje vode od otopljenih ledenjaka nego 2003., iako se svaki četvorni metar leda topio brže (Hydrology and Earth System Sciences). Najjednostavnije je objašnjenje da je tada ostalo manje površine leda koja se mogla topiti, premda na usporedbu utječu i vremenske razlike između ta dva ljeta.

Ovogodišnja mjerenja pokazuju da se zaliha ponovno smanjila. Koliko će se rijeka u sušnom ljetu okoristiti otapanjem ledenjaka ovisi o tome koliko joj je blizu led; zaliha koja omogućuje tu pomoć sve je manja nakon svake godine poput 2026. godine.