Tri sata s Putinom, bez ustupka

Steve Witkoff i Jared Kushner razgovarali su u subotu navečer u Moskvi s Vladimirom Putinom otprilike tri sata. Iz Kremlja su otišli bez zajedničke izjave, bez objavljenog prijedloga i bez ijednog potvrđenog ruskog ustupka (RFE/RL, ABC News).

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov razgovor je nazvao „konstruktivnim” i rekao da su Amerikanci iznijeli „nekoliko ideja”, da bi potom novinarima kazao kako nije bilo „govora o novim idejama” za završetak rata. Američki izaslanici u nedjelju su se očekivali u Kijevu, prvi put od Trumpova povratka na dužnost (Axios). Washington može doći do Putinova stola. Subota nije ponudila javni dokaz da ono što se za tim stolom kaže mijenja tijek rata.

Stanka koja štiti izaslanike, a ne civile

Kako bi se diplomatsko posredovanje uopće moglo provesti, obje su strane pristale na uska i privremena ograničenja zračnog rata. Putin je naredio da se tri dana ne gađa Kijev, izričito povezujući tu odluku s planiranim posjetom američkih izaslanika (RFE/RL). Zelenski je rekao da će Ukrajina obustaviti zračne napade dok Amerikanci putuju te zatražio da Rusija pokaže jednaku suzdržanost (President of Ukraine).

No Peskovljeva obveza odnosila se samo na Kijev. Istoga dana ruski su napadi ubili najmanje pet ljudi u industrijskom pogonu u Dnipropetrovskoj oblasti, dok je ranjenih bilo i u Kijevskoj oblasti te Mikolajivu (RFE/RL). Rusija je neposredno prije početka stanke gađala i kijevske zračne luke Žuljani i Borispil, što je Zelenski protumačio kao pokušaj stvaranja neizvjesnosti oko puta američkog izaslanstva. Suzdržanost je bila moguća na trasi diplomacije, ali ne i na širem bojištu.

Prijedlog koji nitko nije vidio

Trump je novinarima rekao da izaslanici „sa sobom nose prijedlog za završetak rata”, ali ga nije objavio niti je rekao traži li se njime od Ukrajine teritorijalne ustupke (Axios, Le Monde). U toj šutnji ruski javni zahtjevi ostaju maksimalistički. Peskov je Putinovo stajalište opisao kao „nepokolebljivo”: Ukrajina mora prepustiti cijeli teritorij četiriju regija na koje Rusija polaže pravo, uključujući velika područja koja ruska vojska nikada nije osvojila, te odustati od članstva u NATO-u (Internazionale/Reuters). Moskva traži zemlju koju ne drži, što znači da je riječ ili o početnoj pregovaračkoj poziciji ili o poruci da dogovor nije blizu.

Na sastanku ministara financija skupine G20 američki ministar financija Scott Bessent poslao je dosad najoštriji poznati signal o sankcijama, rekavši ruskom ministru Antonu Siluanovu da olakšanja neće biti dok rat traje (CNBC, The Moscow Times). Je li ta javna linija preživjela u privatnom prijedlogu koji je Witkoff nosio Putinu, izvan prostorije nitko ne može znati.

Europa plaća i provodi, ali ne sjedi za stolom

Raspored putovanja pokazuje odnos moći. Washington je najprije otišao u Moskvu. Zelenski je taj redoslijed priznao riječima: „Vidjet ćemo kakve prijedloge Steve i Jared donose i što im je u Moskvi odgovoreno” (Axios). Kijev je u stalnom kontaktu s američkim izaslanicima (President of Ukraine), ali moskovski odgovor čuje posredno. Europa je još jedan korak dalje.

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas rekla je ministrima da je Unija Ukrajini isplatila 8,47 mlrd. eura zajmova i odobrila još 6,1 mlrd. eura, uključujući sredstva za protuzračnu obranu, dok priprema do 1.600 novih uvrštenja na sankcijske popise (EEAS). Francuska je poručila da je spremna pridonijeti sigurnosnim jamstvima kroz Koaliciju voljnih, europski predvođenu obrambenu obvezu u kojoj pojedine vlade obećavaju snage i sredstva za zaštitu Ukrajine (French Foreign Ministry). No ta koalicija ne može djelovati kao jedinstvena europska odluka: svaka država sudionica sama odlučuje što preuzima.

Finski analitičar Henri Vanhanen sažeo je stvarni test: tek bi stvaran ruski pomak oko dosega prekida vatre, okupiranih teritorija ili sigurnosnih aranžmana značio da je nastala nova situacija (Verkkouutiset). Nijedna od tih europskih vlada nije bila u prostoriji u kojoj je Putin slušao američke ideje. A svaki bi dogovor od njih tražio da godinama financiraju obnovu, provode sankcije i jamče ukrajinsku sigurnost. Lanac odlučivanja sada je vidljiv: Washington kontrolira kanal, Moskva prva čuje prijedlog, Kijev dobiva izvješće, a Europa daje novac, provedbenu snagu i sigurnosne obveze. Subota je potvrdila da pristup Putinu postoji. Putinovi ustupci nisu potvrđeni. Europska izloženost već je veća od njezina utjecaja na uvjete koje bi mogla morati financijski i politički poduprijeti.