Mađarska reformama lovi €16.4 billion

"title": "Mađarska predala reforme za isplatu 16,4 mlrd. eura iz EU-a", "dek": "Vlada premijera Pétera Magyara poslala je parlamentu antikorupcijski paket od 110 stranica, prvi uvjet za odmrzavanje novca iz Mehanizma za oporavak i otpornost prije roka 31. kolovoza. Zakon jača Ovlast za integritet, ali izostavlja važne reforme pravosuđa i medija koje traži Bruxelles. Pritom je predsjednik samog nadzornog tijela optužen za pronevjeru, dok dio novca ide kroz državnu razvojnu banku, izvan izravnog nadzora Komisije.", "story_glance_bullets": [ "Mađarska je predala zakon od 110 stranica kojim želi ispuniti 27 reformskih mjerila EU-a i odmrznuti sredstva iz postpandemijskog fonda", "Vlada sve reforme mora usvojiti do 31. kolovoza ili gubi pristup iznosu od 16,4 mlrd. eura", "Paket Ovlasti za integritet daje veće ovlasti nad javnom nabavom, ali ne rješava zaštitu neovisnosti pravosuđa i slobode medija", "Tužitelji su predsjednika Ovlasti za integritet optužili za pronevjeru upravo u trenutku kada je zakon poslan parlamentu", "Usmjeravanje 3,5 mlrd. eura kroz mađarsku državnu razvojnu banku moglo bi smanjiti izravan nadzor Europske komisije nad potrošnjom" ] } }

Nova mađarska vlada 9. lipnja predala je parlamentu antikorupcijski paket od 110 stranica (24.hu). To je prvi konkretan potez nakon uvjetnog dogovora od 29. svibnja između premijera Pétera Magyara i predsjednice Europske komisije von der Leyen. Mađarska mora ispuniti 27 reformskih mjerila kako bi dobila pristup 16,4 mlrd. eura zamrznutih u Mehanizmu za oporavak i otpornost, postpandemijskom fondu EU-a za ulaganja. Rok je tvrd: nakon 31. kolovoza nepotrošen novac iz tog mehanizma prestaje biti dostupan. Problem je što Komisija već ima praksu odmrzavanja sredstava nakon donošenja zakona, prije nego što provjeri mijenjaju li ti zakoni stvarnu praksu.

Što zakon obuhvaća, a što zaobilazi

Paket se vrti oko mađarske Ovlasti za integritet, antikorupcijskog nadzornog tijela uspostavljenog na zahtjev EU-a. Novi zakon tom tijelu daje mogućnost da reagira kada tužitelji odugovlače s korupcijskim predmetima te da obustavi sumnjive ugovore o javnoj nabavi (DW). Paket počinje i rastavljati javne zaklade iz Orbánova razdoblja, preko kojih su sveučilišta i državna imovina prebačeni na upravne odbore s politički imenovanim članovima.

Iz 110 stranica izostavljene su reforme neovisnosti pravosuđa, autonomije državnog odvjetništva i zaštite slobode medija, iako su bile među izvornim zahtjevima EU-a. Istoga dana kada je paket predan, tužitelji su predsjednika Ovlasti za integritet, Biróa Ferenca, optužili za pronevjeru koja je, prema optužnici, prouzročila oko 350.000 eura štete. Time je oslabljen upravo onaj instrument kojem bi zakon trebao dati veću snagu.

Komisija i dalje plaća prije provjere

Europska komisija 2024. odmrznula je Poljskoj blokirane milijarde nakon izbora Donalda Tuska, prije nego što su reforme pravosuđa bile usvojene. Predsjednik Nawrocki poslije ih je vetom zaustavio. U prosincu 2023. Komisija je Orbánovoj Mađarskoj odmrznula 10,2 mlrd. eura nekoliko dana prije glasanja o pristupnim pregovorima s Ukrajinom, koje je Budimpešta prijetila blokirati.

Nezavisna odvjetnica Ćapeta, najviša pravna savjetnica Suda Europske unije u tom predmetu, poslije je zaključila da Komisija ta sredstva nije smjela odmrznuti jer uvjeti vladavine prava nisu bili stvarno ispunjeni. U mišljenju u predmetu C-225/24, koji je pokrenuo Europski parlament tražeći poništenje odluke, predložila je obvezujuće pravilo: Komisija prije isplate mora dokazati učinkovitu provedbu reformi. Sud Europske unije još nije odlučio. Ako prihvati njezinu argumentaciju, svako buduće odmrzavanje uvjetovanih sredstava morat će proći provjeru stvarnog učinka. Presuda se očekuje krajem 2026.

Njemačka pokazuje podjelu unutar Vijeća EU-a, foruma u kojem vlade država članica dogovaraju europske odluke. Kancelar Merz javno je pohvalio Magyarov „novi početak”. Berlin je istodobno dio skupine šest država, uz Švedsku, Austriju, Finsku, Nizozemsku i Estoniju, koje traže strogu primjenu uvjetovanosti. Njemačka je zato razapeta između saveza fiskalno opreznih država i političkog olakšanja zbog Orbánova odlaska. Njemački pravni komentatori upozorili su da Komisija riskira ponavljanje poljskog obrasca.

Gdje nadzor nestaje

Oko 3,5 mlrd. eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost trebalo bi ući kao blok-kapital u Mađarsku razvojnu banku (MFB), koja bi ga zatim plasirala poduzećima i stambenim projektima. Dužnosnici Komisije upozorili su u svibnju da bi takav kanal „znatno smanjio nadzor Komisije nad potrošnjom”. Nakon što novac uđe u MFB, Bruxelles gubi provjeru po pojedinačnom projektu i mora se osloniti na mađarske revizijske strukture izgrađene u Orbánovu sustavu.

Kako bi do roka ispunila sva mjerila, Tisza, Magyarova stranka, predložila je povećanje dopuštenog broja ubrzanih parlamentarnih postupaka sa šest na petnaest u pola godine. Tisza ima oko 71 posto zastupničkih mjesta i ne treba potporu oporbe. Riječ je o istim izvanrednim instrumentima kojima se Orbán služio za proguravanje ustavnih promjena.

Komisija nije objavila koja mjerila smatra već ispunjenima. Prema FAZ-u, u Bruxellesu nitko nije mogao navesti točan broj. Još 530 mil. eura ostaje zamrznuto zbog sporova oko prava LGBTQ+ osoba i azila, izvan dogovora od 29. svibnja. Slovačka, koja trenutačno razgrađuje vlastita antikorupcijska tijela dok Mađarska gradi nova, postaje najjasniji test sustava: može li EU razlikovati države koje idu u suprotnim smjerovima ili uvjetovanost ostaje politička gesta u pravnom obliku.