Za Trumpovu kontrolu Grenlanda nema teksta

Donald Trump objavio je 18. rujna da su Sjedinjene Države osigurale „trajnu kontrolu nad sigurnošću i svim drugim potrebama” na Grenlandu (Politico). Danska i Grenland priopćili su da je postignut politički dogovor, ali da obvezujući tekst još ne postoji. Potpisivanje se očekuje tijekom Opće skupštine Ujedinjenih naroda, nakon čega bi o sporazumu glasovali parlamenti u Kopenhagenu i Nuuku (Reuters). Četiri dana poslije javnosti još nisu predočeni ni potpisani tekst ni pravno obvezujući uvjeti. Pitanje je zato je li Washington doista dobio ovlasti koje već nije imao.

Što Washington već ima

Odgovor počinje sporazumom o obrani između Sjedinjenih Država i Danske iz 1951., koji je dogovoren u okviru NATO-a. Taj ugovor Sjedinjenim Državama već daje široke vojne ovlasti na Grenlandu: pravo na izgradnju i upravljanje objektima, razmještaj vojnika i opreme, nadzor nad iskrcavanjem te slobodno kretanje otokom kopnom, morem i zrakom (US Government treaty scan, Avalon Project). Sporazum vrijedi koliko i osnivački ugovor NATO-a. Dopuna iz 2004. grenlandskoj je vladi dala pravo na savjetovanje, ali nije promijenila temeljni američki pristup (US State Department).

Peter Viggo Jakobsen, istraživač Danske obrambene akademije, ponudio je najizravnije tumačenje: Trumpova objava, čini se, nije bitno promijenila američka vojna prava jer je postojeći okvir Washingtonu već davao vrlo širok prostor za djelovanje (Ilta-Sanomat). Velik dio smanjenja američke prisutnosti nakon Hladnog rata bio je odluka Washingtona, a ne posljedica danskih ograničenja.

Što Trump sada tvrdi – i što nedostaje

Prema riječima neimenovanog dužnosnika State Departmenta, novi uvjeti navodno uključuju američku ovlast bez određenog roka trajanja, pravo na blokiranje baza i razmještaja snaga država protivnica te mogućnost odlučivanja o osjetljivim stranim ulaganjima (NBC News). Trump je dodao da aktivnosti država koje nisu članice NATO-a ne bi bile moguće bez pisanog američkog odobrenja. Taj nepotvrđeni iskaz jednoga dužnosnika jedini je javno dostupan opis sadržaja dogovora.

Ako su te informacije točne, odredbe bi u jednom ključnom pogledu nadilazile okvir iz 1951. godine: američka bi se ovlast s vojnih operacija proširila na gospodarske odnose Grenlanda. Pravo Sjedinjenih Država da blokiraju strana ulaganja zahvatilo bi područja kojima Grenland upravlja samostalno, uključujući mineralne sirovine i infrastrukturu.

Nijedna operativna odredba dosad nije objavljena kako bi potvrdila bilo što od toga.

Tko odlučuje

Danska premijerka Mette Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen i dalje tvrde da dogovor čuva danski suverenitet i pravo Grenlanda na samoodređenje (The Guardian, Reuters). Da bi ta jamstva dobila zakonsku snagu, potrebna su dva odvojena odobrenja. Prema danskom Ustavu, za ugovore kojima se stvaraju obveze ili zahtijeva javna potrošnja potrebna je suglasnost Folketinga, danskog parlamenta (Danish Constitution). Grenlandski Zakon o samoupravi iz 2009. obranu ostavlja u nadležnosti Kopenhagena, ali zahtijeva da Grenland bude „uključen” u vanjskopolitička pitanja koja ga se posebno tiču (Greenland Self-Government Act).

Položaj Grenlanda ne znači da on ima formalno pravo veta na sam ugovor. No ako se dogovor odnosi na prava na mineralne sirovine, zaštitu okoliša ili planiranje infrastrukture, riječ je o područjima kojima Grenland već upravlja na temelju prenesenih ovlasti. Kopenhagen ih ne može ustupiti bez suglasnosti grenlandske vlade.

Što to znači za Europu

Dva tjedna prije Trumpove objave predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen posjetila je Nuuk i najavila paket od 200 milijuna eura za infrastrukturu, povezivost i kritične sirovine (EU Sustainable Energy Week, EU Perspectives). Bruxelles gradi partnerstva koja bi mu mogla dati utjecaj na arktičke sirovine i opskrbne lance. Grenland je 1985. napustio Europsku zajednicu, ali Europska unija financira otok u okviru sustava za prekomorske zemlje i područja, dok stanovnici Grenlanda imaju dansko državljanstvo.

Europski je interes ograničen, ali konkretan. Ako neobjavljeni sporazum Washingtonu daje pravo provjeravati ili blokirati ulaganja na Grenlandu, mogao bi ograničiti projekte koje financira Europska unija i djelovanje europskih poduzeća u područjima kojima Grenland inače samostalno upravlja. Upravo na to pitanje tekst mora odgovoriti, a dosad ga nije vidio nitko izvan pregovaračke prostorije.

Nijedan objavljeni dokument ne daje Washingtonu trajnu kontrolu nad Grenlandom. Povjerljivi nacrt možda postoji, ali tri vlade javnosti sada duguju odredbe koje bi pokazale što se promijenilo i tko to može blokirati.