Zabrana EU-a koči Trumpov plan za ruski plin

Izaslanici Donalda Trumpa Steve Witkoff i Jared Kushner pozvali su Ukrajinu da razmotri ponovno pokretanje plinovoda kojima je ruski plin nekoć stizao u Europu, kao poticaj za postizanje mirovnog sporazuma, izvijestio je The New York Times. EU je već zakonski zabranila takvu trgovinu: nove ugovore za ruski plin ne dopušta, a postojeći istječu prema utvrđenom rasporedu. Washington može iznijeti prijedlog, ali o tome smije li se taj plin kupovati u Europi odlučuju europske institucije.

The New York Times poziva se na neimenovane osobe upoznate s razgovorima. Prema njihovu opisu, razgovori s Volodimirom Zelenskim održani su u Kijevu u rujnu, a s ukrajinskim i europskim dužnosnicima u Miamiju početkom listopada (New York Times). U izvještaju se ne navode količina plina, plinovod, kupac ni rokovi.

Službene reakcije ostale su neodređene. Bijela kuća poručila je samo da priprema mirovni plan s gospodarskim poticajima za obje strane, dok je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov obnovu energetske suradnje nazvao dobrom za Rusiju, a mogućom i za Europu (New York Times). Isti izvještaj navodi da su europski dužnosnici na prijedlog reagirali s negodovanjem.

Njemačka televizija n-tv izvijestila je da je savjetnik kancelara Friedricha Merza za sigurnosna pitanja oštro kritizirao prijedlog. Riječ je o izvještaju o razgovorima; Berlin nije objavio svoje stajalište.

Ni Zelenski ni Europska komisija nisu se službeno očitovali. Prijedlog dolazi nakon što je Trump neposredno prije stupanja na snagu suspendirao nove američke sankcije ruskim prihodima od energetike (To Brief).

Zabrana je već na snazi

Pravilo je jednostavno: Europa ne smije sklapati nove ugovore za ruski plin, bilo da stiže plinovodom ili brodom kao ukapljeni plin, a postojećima je određen rok isteka. Uredba (EU) 2026/261 izravno se primjenjuje u svim državama članicama od 3. veljače. Za ugovore sklopljene nakon 17. lipnja 2025. nema prijelaznog razdoblja, a posljednji dugoročni ugovori o isporuci plina plinovodima istječu 30. rujna 2027. (EUR-Lex).

Dio ruskog plina stoga još stiže u Europu zakonito. Stari su ugovori 2025. omogućili isporuku 36 milijardi kubičnih metara, odnosno 12 posto uvoza plina u EU, uglavnom plinovodom TurkStream prema jugoistočnoj Europi (Europska komisija). Ti se ugovori postupno gase. Za dodatne količine plina ponuđene u mirovnom dogovoru trebalo bi sklopiti nove ugovore, upravo one koje zakon zabranjuje.

Promjenu bi morale odobriti tri institucije. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, morala bi predložiti izmjenu uredbe. Europski parlament i Vijeće Europske unije, u kojemu glasuju nacionalne vlade, morali bi je prihvatiti.

Obje su institucije ove godine glasovale za zabranu. U siječnju ju je poduprlo 24 vlade; Mađarska i Slovačka bile su protiv, a Bugarska suzdržana (Vijeće Europske unije). Glasovalo se kvalificiranom većinom, pri kojoj nijedna država ne može sama blokirati odluku, pa je dvije vlade protivnice nisu mogle zaustaviti. Europski parlament odobrio je zabranu sa 500 glasova za i 120 protiv (Europski parlament).

Zakon predviđa usku iznimku. U slučaju proglašenog izvanrednog stanja u opskrbi plinom Europska komisija može obustaviti zabranu na najviše četiri tjedna, i to samo za kratkoročne ugovore (EUR-Lex). Ta je odredba namijenjena krizi u opskrbi. Stalan uvoz dogovoren kao dio mirovnog sporazuma ne bi se uklapao u njezine uvjete.

Tko bi ga uopće kupovao

Za ponovno otvaranje plinovoda trebao bi i kupac, a nekadašnji europski kupci odustali su od ruskog plina. Austrijska energetska tvrtka OMV raskinula je u prosincu 2024. ugovor o opskrbi s Gazprom Exportom, koji je izvorno trebao vrijediti do 2040. (OMV).

Ponovno pokretanje zahtijevalo bi ugovor o ruskoj opskrbi, tranzitni sporazum s Kijevom, rezerviran kapacitet u plinovodima i europsku tvrtku spremnu potpisati ugovor. Ta bi tvrtka sklapala upravo onu vrstu novog ugovora koju uredba zabranjuje.

Dobici i troškovi ne bi bili ravnomjerno raspoređeni. Kijev bi mogao naplaćivati tranzitne pristojbe, a Moskva ponovno ostvarivati prihod od izvoza. Europa bi se vratila ovisnosti od koje se godinama i uz znatne troškove nastojala osloboditi. Njemačka Savezna agencija za mreže dokumentirala je kako je Rusija tijekom 2022. postupno smanjivala isporuke plina plinovodom Sjeverni tok, prije nego što ih je potpuno zaustavila (Bundesnetzagentur).

Prema objavljenim informacijama, riječ je o američkoj pregovaračkoj ideji bez imenovanog europskog kupca i plana za izmjenu prava EU-a. O njezinu ostvarenju odlučuju Europska komisija, Europski parlament i Vijeće Europske unije, a nijedna od tih institucija nije zatražila takvu promjenu.