Trump prijeti carinama od 100% na francusko vino

Porez na prihode digitalnih platformi i carina na šampanjac sada su dio istog transatlantskog spora. Trump je zaprijetio uvođenjem carina od 100 posto na francusko vino i šampanjac ako Pariz ne ukine porez na digitalne usluge, namet koji se obračunava na prihode velikih tehnoloških platformi od francuskih korisnika, a ne na klasičnu dobit poduzeća (Euronews, Europa Press). Formalne američke trgovinske odluke još nema. No sama prijetnja dolazi povrh već postojeće američke carine od 15 posto na vina iz Europske unije, koja je prethodno iznosila 10 posto (CNBC, Euronews).

Spor među vladama koji plaćaju vinogradari

Francuska od poreza na digitalne usluge godišnje prikupi oko 700 milijuna eura, prema često navođenim, ali neovisno neprovjerenim proračunskim podacima (Mashable). Porez se odnosi na poduzeća s najmanje 750 milijuna eura globalnih prihoda i 25 milijuna eura prihoda od digitalnih usluga u Francuskoj (CIAT, tagesschau). Većina kompanija koje prelaze te pragove američka je. Washington zato tvrdi da je riječ o diskriminaciji. Pariz odgovara da porez popunjava prazninu koju je ostavio zastoj u projektu OECD-ova Prvog stupa, globalnog dogovora koji bi pravo oporezivanja dao državama u kojima platforme stvarno zarađuju novac, a ne samo onima u kojima formalno imaju sjedište (Gov.je, Taxspoc).

Obje strane imaju argument. Stari sustav poreza na dobit teško zahvaća vrijednost koju digitalne platforme stvaraju u državama u kojima imaju milijune korisnika, ali malo ili nimalo fizičke prisutnosti. No francuski pragovi u praksi pretežito pogađaju poduzeća sa sjedištem u SAD-u, zbog čega je Washingtonovu optužbu o diskriminaciji lako prodati domaćoj publici. Odmazda pritom zaobilazi tehnološki sektor i udara na vino, jer je alkohol roba visoke vrijednosti, osjetljiva na marku i simbolički vezana uz Francusku.

Francuski izvoz vina i jakih alkoholnih pića u SAD već je lani pao 21 posto, prema podacima izvozne federacije FEVS. Carine nisu jedini razlog: slabija potražnja i smanjivanje zaliha također su imali ulogu. Carina od 100 posto praktično bi udvostručila cijenu koju američki uvoznici plaćaju prije vlastitih marži, pa bi bolan pad mogao prerasti u urušavanje tržišta (Comercio.gob.es, CNBC).

Trošak ne staje na francuskoj granici

Budući da je zajednička trgovinska politika u nadležnosti Europske unije, carine usmjerene na francusku robu automatski postaju spor s Bruxellesom, a ne samo s Parizom (tagesschau, Deutsche Welle). Ako vino funkcionira kao sredstvo pritiska na Francusku, isti se model može primijeniti i na druge.

Italija to već osjeća. Talijanski izvoz vina u SAD u prvom je tromjesečju 2026. pao 20,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, na 407,9 milijuna eura. Izvoz jakih alkoholnih pića pao je 35 posto (WineNews, Federvini). Španjolska, koja je na svoje najveće tržište izvan EU-a poslala vina vrijedna 331 milijun eura, zabilježila je pad kupnje od 15 posto. Madrid je odgovorio planom ICEX-a, državnim programom potpore izvozu koji pruža tržišne podatke i pomoć u diversifikaciji tržišta za 500 španjolskih poduzeća najizloženijih američkoj trgovini (EFEagro, Ministerio de Economía).

Irska je izložena na drukčiji način. U njoj se nalaze europska sjedišta mnogih američkih tehnoloških kompanija koje Francuska želi oporezovati. Vladine procjene upućuju na to da bi se, u širim scenarijima američkih carina, BDP mogao smanjiti 2,75 do 4 posto, a zaposlenost 2,5 do 3,25 posto, pri čemu je u izloženim sektorima 110.000 do 160.000 radnika (RTÉ, The Irish Times). Dublin se ne boji carina na vino. Boji se da svaki europski pokušaj oporezivanja ili reguliranja američkih platformi može izazvati odmazdu protiv onog izvoznog sektora koji je politički najpogodnija meta.

Njemačka je izabrala oprez. Ministrica gospodarstva Katherina Reiche odbila je pozive iz parlamentarne skupine SPD-a da Njemačka uvede vlastiti digitalni porez, dajući prednost smirivanju spora pred potezom koji bi i Berlin mogao dovesti u isti položaj kao Pariz (tagesschau).

Što je još neizvjesno

Najveća je nepoznanica hoće li carina od 100 posto uopće biti uvedena. Dok se ne pojavi formalna odluka Ureda američkog trgovinskog predstavnika, američke agencije koja provodi predsjedničke carinske odluke, riječ je o pritisku, a ne o politici. Druga je nepoznanica može li OECD-ov Prvi stup napokon proizvesti dogovor zbog kojega nacionalni digitalni porezi više ne bi bili potrebni. Napredak je godinama spor.

Raspodjela troškova već je nejednaka. Digitalni porez pišu vlade i usmjeravaju ga prema platformama. Prijetnja odmazdom pada na radnike u vinogradima Champagne, uvoznike u New Yorku i vinske regije južne Europe koje s tom politikom nisu imale nikakve veze. Vlade i tehnološki divovi spore se oko porezne arhitekture. Poljoprivredni izvoznici preuzimaju rizik. Taj obrazac vrijedi neovisno o tome hoće li ova konkretna carina ikada stupiti na snagu.