Trump prijeti carinama od 100% zbog digitalnih poreza

Francuski porez na digitalne usluge donosi oko 700 mil. eura godišnje (Assemblée nationale). Izvoz robe iz EU-a u Sjedinjene Države dosegnuo je 554,9 mlrd. eura u 2025. (Europska komisija). Trump sada drugim brojem želi slomiti prvi.

Američki predsjednik zaprijetio je carinama od 100 posto na uvoz iz svake europske države koja oporezuje digitalne usluge američkih tehnoloških kompanija (New York Times). Europska komisija odbacila je prijetnju i poručila da države članice imaju pravo oporezivati gospodarsku aktivnost na svojem teritoriju (Reuters via WHTC).

Washington na digitalni porez može odgovoriti carinama na robu koja s njim nema nikakve veze. Upravo je ta nerazmjernost razlog zbog kojeg je spor opasan. Članak 301. američkog Zakona o trgovini omogućuje SAD-u uvođenje carina na bilo koji uvoz koji odabere (Cornell Law). Porez na Google tako postaje problem francuskih vinara. Raniji sporovi oko poreza na digitalne usluge gotovo su doveli do američkih carina od 25 posto na vino, torbice i kozmetiku, prije nego što su ih zaustavili međunarodni pregovori o oporezivanju (Vinetur).

Mali prihod, golema izloženost

Porezi na digitalne usluge naplaćuju se kao postotak prihoda koji velike platforme ostvaruju od lokalnih korisnika, primjerice kroz oglašavanje, prodaju na internetskim tržnicama ili korištenje korisničkih podataka. Francuski model iznosi 3 posto za kompanije s više od 750 mil. eura globalnih digitalnih prihoda i više od 25 mil. eura prihoda ostvarenih u Francuskoj (Legifrance). Španjolska ima sličan porez od 3 posto, uz domaći prag od 3 mil. eura (BOE).

Ti zakoni ne spominju Google, Metu ili Amazon. No budući da zadane prihodovne pragove prelaze samo najveće platforme, porez gotovo isključivo pogađa američke tehnološke divove. Na papiru neutralan, u praksi diskriminatoran: to je argument Washingtona.

Procjena zagovornika poreza na razini cijelog EU-a govorila je o oko 5 mlrd. eura godišnjeg prihoda (Zaklada Robert Schuman). EU je 2024. imao 198 mlrd. eura robnog suficita sa SAD-om (Europski parlament). Nekoliko stotina milijuna eura poreznih prihoda po državi moglo bi izazvati carine koje zahvaćaju trgovinske tokove višestruko veće vrijednosti.

Zakon kaže da plaćaju platforme. Račun pokazuje drukčije.

Platforme trošak već prebacuju dalje. Meta oglašivačima naplaćuje naknade vezane uz lokaciju, jednake stopi digitalnog poreza u pojedinoj zemlji: 3 posto u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj, 5 posto u Austriji (Wprost). Amazon sličnu nadoplatu zaračunava prodavateljima na svojoj internetskoj tržnici (Go2Market). Porez formalno plaća platforma. Račun završava kod europskih poduzeća koja se preko nje oglašavaju ili prodaju.

Ako carine stupe na snagu, pojavit će se druga skupina gubitnika, bez ikakve veze s digitalnim oporezivanjem. Njemački izvoz robe u SAD dosegnuo je oko 161,4 mlrd. eura u 2024., ponajviše kroz vozila, strojeve i farmaceutske proizvode (Rohlig). Njemačka uopće nema porez na digitalne usluge; Bundestag ga je nedavno odbio (Bundestag). U scenariju općih carina njemački bi proizvođači automobila snosili štetu od sukoba koji nisu pokrenuli.

Zbog tog raskoraka teško je izgraditi jedinstven odgovor EU-a. Francuska i Španjolska brane digitalne poreze kao pravo države da sama odlučuje što se oporezuje na njezinu teritoriju. Njemačka, s mnogo većim izvozom u Ameriku i bez takvog poreza, ima snažan razlog za smirivanje sukoba. Irska, u kojoj su multinacionalne kompanije u stranom vlasništvu lani platile 87 posto poreza na dobit (RTÉ), snažno ovisi o američkim korporativnim ulaganjima koja bi transatlantski trgovinski sukob mogao uzdrmati.

EU za takvu situaciju ima pravni alat. Godine 2023. usvojen je Instrument protiv prisile, uredba koja Uniji omogućuje protumjere kada druga zemlja trgovinskim pritiskom pokušava iznuditi promjenu politike (EUR-Lex). No njegova bi primjena značila eskalaciju, a troškovi ne bi bili ravnomjerno raspoređeni: njemačko gospodarstvo, oslonjeno na izvoz, pretrpjelo bi znatno veću štetu od francuskoga.

Zasad oglašivači i prodavatelji na internetskim tržnicama tiho plaćaju nadoplatu za digitalni porez. Ako dođu carine, račun će se prebaciti izvoznicima koji nisu imali nikakve veze s oporezivanjem tehnoloških kompanija. Ostaje pitanje isplati li se braniti porezne prihode koji se mjere stotinama milijuna eura po državi kada odmazda može pogoditi trgovinu vrijednu stotine milijardi.