Turska traži udio u SAFE-u

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas te visoki dužnosnici zaduženi za proširenje i migracije otputovali su 30. lipnja u Ankaru na razgovore s turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom o trgovini, migracijama, vizama i sigurnosti. Istoga je tjedna posebna izaslanica UN-a María Ángela Holguín odgodila sastanak u Bruxellesu o Cipru za razdoblje nakon summita NATO-a. Ta dva poteza nisu odvojena. Turska povratak u razgovore o ciparskom rješenju koristi kao polugu u širem paketu odnosa s Europskom unijom, dok se među državama članicama otvara pitanje koliko joj prostora treba dati.

Popis zahtjeva Ankare

Ankara je više dosjea spojila u jednu pregovaračku cjelinu. Prema diplomatskim izvorima, Fidan je tražio ukidanje restriktivnih mjera iz 2019., uvedenih zbog turskog spornog bušenja u moru oko Cipra, formalno sazivanje Vijeća za partnerstvo EU-a i Turske, početak razgovora o modernizaciji carinske unije te liberalizaciju viznog režima (Hurriyet Daily News). Službena zajednička izjava potvrdila je razgovore o modernizaciji carinske unije, dijalogu o viznoj liberalizaciji, upravljanju granicama, energetici i novim sastancima na visokoj razini prije kraja godine (MFA Türkiye).

Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan dodao je politički najosjetljiviji zahtjev: uključivanje Turske u europske obrambene inicijative, uključujući SAFE, novi instrument EU-a za obrambenu potrošnju vrijedan 150 mlrd. eura (Marine & Océans/AFP, Council). Pristup europski poduprtom obrambenom financiranju najosjetljivija je stavka na stolu. Time bi se europski novac usmjerio prema obrambenoj industriji države koja nije članica Unije, a svaka pojedina vlada EU-a može takvu odluku zaustaviti u Vijeću, gdje se u obrani traži jednoglasnost.

Svaki dio paketa ima drukčiju institucionalnu bravu. Za modernizaciju carinske unije potreban je pregovarački mandat Vijeća; Europska komisija predložila ga je još 2016., ali Vijeće ga nikada nije usvojilo (EU trade policy). Bezvizni režim ovisi o tome hoće li Turska ispuniti uvjete postavljene prije više godina (Commission). Tehnički dijalozi o migracijama ili trgovini mogu se, s druge strane, obnoviti uz znatno manje političkog otpora.

Tko što može blokirati

Cipar i Grčka žele da svaki pomak u odnosima EU-a i Turske bude uvjetovan napretkom oko Cipra. Ciparski predsjednik Nikos Christodoulides i predsjednik Europskog vijeća António Costa suglasili su se da se odnosi EU-a i Turske ne mogu razvijati odvojeno od ciparskog pitanja (Cyprus Mail). Grčki zamjenik ministra vanjskih poslova Tasos Chatzivasileiou povukao je jasnu crtu: nema pristupa europskom obrambenom financiranju za državu koja protiv članice EU-a održava casus belli, odnosno trajnu prijetnju ratom zbog grčkih teritorijalnih voda, i zauzima dio njezina teritorija (Proto Thema). Premijer Kyriakos Mitsotakis naglasio je „apsolutnu koordinaciju” Atene i Nikozije (Newsit).

Njihova je poluga stvarna, ali nije jednaka u svim dosjeima. Kod carinske unije i pristupa obrambenom financiranju Atena i Nikozija mogu blokirati odluke u Vijeću. Kod obrade viza, trgovinskog dijaloga i migracijske suradnje ne mogu zaustaviti svaki kanal.

Upravo u taj prostor ulaze druge europske prijestolnice. Kallas je prije posjeta Ankari Tursku opisala kao „ključnog partnera u sigurnosti, migracijama i energetici” (Euronews). Talijanska premijerka Giorgia Meloni razgovarala je s Erdoğanom o migracijama i Libiji uoči summita NATO-a, a talijanski izvještaji upućuju na to da Rim prednost daje fleksibilnim aranžmanima pred čvrstim rokovima vezanima uz Cipar (Il Tempo). Bugarskoj, čija je granica s Turskom od siječnja 2025. postala puna kopnena vanjska granica Schengena, potrebna je suradnja Ankare u migracijama i tranzitu (Council).

Te vlade ne podupiru tursko stajalište o Cipru. No Turska im je potrebna za migracije, energetiku ili prometne pravce, pa se protive tome da svaki dosje između EU-a i Ankare čeka proboj u ciparskim pregovorima.

Uoči sastanka pod okriljem UN-a

Predloženi ljetni sastanak pod okriljem Ujedinjenih naroda okupio bi dvojicu ciparskih čelnika, Grčku, Tursku i Ujedinjenu Kraljevinu kako bi se provjerilo mogu li se obnoviti formalni pregovori. Posljednji pokušaj, u Crans-Montani 2017., propao je (UN report S/2017/814, Cyprus Mail). Temeljna podjela nije se pomaknula. Ciparski Grci inzistiraju na bizonalnoj i bikomunalnoj federaciji. Turska i ciparski Turci guraju koncept suverene jednakosti ili rješenja s dvjema državama. Odgođeni sastanak Holguín u Bruxellesu, očekivan sredinom srpnja, trebao bi pripremiti teren.

Formula Europskog vijeća, tijela u kojem šefovi država i vlada određuju politički smjer Unije, kaže da bi odnosi EU-a i Turske trebali napredovati „postupno, proporcionalno i reverzibilno”, uz ciparsko pitanje kao dio okvira (European Council). Taj je izraz zamišljen kako bi na okupu držao oba tabora unutar Unije. Dosadašnje iskustvo pokazuje da EU može Cipar zadržati u formuli na papiru. U praksi se, međutim, može zaustaviti samo dio odnosa s Ankarom, a Turska računa upravo na one kanale koji ostaju otvoreni.