Dva centimetra drže Cernavodă na mreži

Rumunjski vojni ronioci 3. kolovoza detonirali su stijenu u Dunavu i time podigli razinu vode kod Cernavodă za oko dva centimetra (Euronews România, Financial Intelligence). U normalnim okolnostima to zvuči nevažno. Kod Cernavodă, jedine rumunjske nuklearne elektrane i najvećeg izvora stalne proizvodnje električne energije u zemlji, dva centimetra mogu značiti još jedan dan rashladne vode. Rijeka je padala za dva do tri centimetra dnevno, a elektrana je, prema tadašnjim procjenama, bila udaljena otprilike četiri do pet dana od razine protoka na kojoj više ne bi mogla nastaviti raditi (AGERPRES).

Mađarska pokazuje što se događa kada rashladne vode ponestane. Nuklearna elektrana Paks, koja u uobičajenim uvjetima daje približno polovicu mađarske električne energije (World Nuclear Association), od 27. srpnja postupno je zaustavljana jer se Dunav spustio prenisko za crpke koje iz rijeke povlače vodu za hlađenje. Do 2. kolovoza radio je samo jedan od osam turbogeneratora (MVM). I Rumunjska i Mađarska zatražile su od industrije da smanji potrošnju kako bi kućanstva zadržala opskrbu.

Inženjering rijeke

Stijena Pârjoaia nalazila se blizu mjesta na kojem se Dunav račva na Stari Dunav, koji opskrbljuje zahvat rashladne vode za Cernavodă, i rukavac Bala, koji je odvlačio velik dio preostalog protoka. Detonacija je bila najvidljiviji dio šire intervencije: radnici su jaružali zamuljeni dovodni kanal i potopili četiri teglenice natovarene kamenom, kao privremeni podvodni zid (Curs de Guvernare, Libertatea). Vlada je za radove izdvojila oko 7 milijuna leja, malen iznos za hitni zahvat na rijeci, ali znatno manje od troška nadomještanja proizvodnje iz Cernavodă uvozom.

Ministar energetike Radu Miruță govorio je o porastu od oko četiri centimetra nakon što se učinak proširio nizvodno (Digi24). Cijeli paket mjera trebao bi donijeti 10 do 12 centimetara dodatne razine vode (HotNews). No rijeka i dalje pada. Hidrolozi procjenjuju da bi protok Dunava kod Baziașa do 10. kolovoza mogao pasti na 1.350 m³/s, ispod povijesnog minimuma od 1.400 m³/s zabilježenog 1985. godine (AGERPRES). Eksplozija je kupila vrijeme, ali nije promijenila hidrološku prognozu.

Mađarski manjak megavata postao je regionalni problem cijena

U jednom vršnom satu 4. kolovoza Mađarska je iz uvoza povlačila 3.195 MW, dok je domaća proizvodnja iznosila 3.049 MW. Više od polovice električne energije dolazilo je iz inozemstva (Portfolio).

Takav nagli skok potražnje podigao je cijene u cijeloj regiji. Elektroenergetske mreže srednje i jugoistočne Europe povezane su prekograničnim dražbama: kada jedna zemlja treba više struje nego što sama proizvodi, natječe se za uvoz, a cijena raste u svim povezanim zonama. Do 29. srpnja cijene za dan unaprijed, odnosno cijene utvrđene na dražbama dan prije isporuke, u mađarsko-srpskom koridoru u prosjeku su iznosile 132 €/MWh, uz satne skokove do 268 €/MWh (Serbia Energy). Terminski ugovori za sljedeći tjedan porasli su na 250 do 263 €/MWh (Argus). Nadomjestiti 2 GW nuklearnih kapaciteta kupnjom na kratkoročnom tržištu, i to za toplinskog vala kada klimatizacija posvuda podiže potrošnju, skupo je. Terminske cijene pokazuju da su trgovci očekivali dulje zatezanje ponude.

Nisu sve elektrane jednako izložene

Bugarska nuklearna elektrana Kozloduj povlači rashladnu vodu preko crpne stanice smještene u dubokom zaljevu, što je manje ranjivo rješenje od otvorenog kanala kod Cernavodă. Bugarsko ministarstvo energetike priopćilo je da najmanje tri tjedna ne očekuje znatnije smanjenje proizvodnje (BTA). Austrija nudi još jasniju usporedbu. VERBUND, najveći austrijski proizvođač hidroenergije, izvijestio je da mu je proizvodnja u prvoj polovici 2026. bila 9,8 posto niža nego godinu ranije (VERBUND), ali je Austrija u lipnju ipak izvozila električnu energiju (APG). Istu je sušu mogla amortizirati jer je imala dovoljno drugih proizvodnih kapaciteta i veću mrežnu fleksibilnost.

Rumunjska teglenicama, jaružanjem i eksplozivom može kupiti nekoliko dana. Ne može, međutim, trajno postupati prema rashladnoj vodi kao prema hitnom tehničkom problemu ako se toplija i niža ljeta budu ponavljala.