Dva broda pogođena, bez pratnje u Crnom moru

U utorak navečer spasilačke su ekipe uz bugarsku obalu još tragale za 11 mornara s teretnog broda HS Dignity, koji je rano ujutro potonuo nakon napada dronom. Prema najnovijim podacima Bugarske, na brodu je bilo 16 članova posade, od kojih je petero spašeno (BTA). To je drugi brod koji je u tjedan dana potonuo u napadu dronom blizu Bugarske. Obalne države razgovaraju o zaštiti plovidbe, ali dosad nisu najavile ophodnju ni pratnju brodova.

Dva broda, iste noći

Prvi poziv u pomoć stigao je s broda Chelsea 3, pod zastavom Malte, pogođenog oko 16 nautičkih milja od grada Byale. Bugarski granični policijski brod preuzeo je svih 15 članova posade (bugarsko Ministarstvo unutarnjih poslova, BTA). Malteški ministar vanjskih poslova Chris Fearne rekao je da je četvero ljudi lakše ozlijeđeno i pozvao na sigurnu plovidbu (Chris Fearne).

HS Dignity, pod zastavom Gvineje Bisau, potonuo je. Preživjele su pokupila dva trgovačka broda koja su se zatekla u blizini (NOVA). Bugarski ministar obrane ranije je iznio drukčije podatke: rekao je da je spašeno šest mornara, a deset ih se vodi kao nestalo. Nijedno službeno priopćenje dosad nije uskladilo te brojke (BNR).

Dronovi su 6. listopada potopili brod Alfa Watan blizu Bugarske, a Sofija je poslije obustavila potragu za njegovom posadom (BNT). Taj je napad potaknuo Bugarsku da zatraži razgovore sa susjedima (To Brief).

Razgovori bez pratnje

Nakon potonuća broda u utorak bugarski premijer Rumen Radev i njegov rumunjski kolega Ilie Bolojan načelno su se dogovorili o tješnjoj suradnji radi sigurne plovidbe (Radio România). Žele uključiti i Tursku, no u dosad objavljenim priopćenjima nema naznake da se Ankara na to obvezala.

Bugarski ministar obrane telefonski je razgovarao s rumunjskim i turskim kolegama te, prema priopćenju svojeg ministarstva, zagovarao zajednički nadzor i razmjenu obavještajnih podataka uz potporu NATO-a (BTA). U priopćenjima se ne spominju brodovi za ophodnju, rute za pratnju ni datum početka takve operacije.

Tri ratne mornarice već sudjeluju u jednoj zajedničkoj misiji: pomorska skupina za otkrivanje i uklanjanje mina trebala bi djelovati od 6. do 20. listopada (rumunjska ratna mornarica). U srpnju joj je zadaća proširena na zaštitu infrastrukture na morskom dnu, ali ne i na pratnju trgovačkih brodova ili zaustavljanje dronova (rumunjsko Ministarstvo obrane). Ta misija ne štiti teretne brodove od prijetnje koja ih sada potapa.

Zemljopis objašnjava zašto su obalne države ključne. Turska nadzire tjesnace koji vode u Crno more, a prema Konvenciji iz Montreuxa, sporazumu koji uređuje plovidbu tim tjesnacima, ratni brodovi država bez crnomorske obale ondje mogu ostati najviše 21 dan (tursko Ministarstvo vanjskih poslova). Udaljene saveznice mogle bi naizmjence slati brodove, ali ne mogu ondje neograničeno držati flotu.

NATO i EU djeluju različitim kanalima, a nijedna organizacija dosad nije poslala brodove. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da će Savez nastaviti nadzirati stanje i po potrebi prilagoditi djelovanje, ali nije najavio raspoređivanje snaga (BNT). António Costa, koji predsjeda Europskim vijećem, tijelom na kojem se sastaju čelnici država članica EU-a, uvrstio je napade na dnevni red sastanka 15. i 16. listopada (Europsko vijeće). Samit može izvršiti pritisak na vlade, ali ne zapovijeda ratnim brodovima. O njima odlučuju nacionalne vlade, koje ih mogu poslati samostalno ili se dogovoriti o zajedničkom djelovanju u okviru NATO-a.

Posljedice su važne i za Europu. Brod Chelsea 3 plovi pod zastavom države članice EU-a, a podaci o kretanju pokazuju da je HS Dignity plovio prema rumunjskoj luci Brăila na Dunavu, jednom od putova kojima trgovina stiže u unutrašnjost kontinenta (Reuters).

Tko je poslao dronove

Radev je rekao da Bugarska nema čvrste dokaze na temelju kojih bi mogla optužiti bilo koga, ali je ustvrdio da ishod napada ide u korist Rusije. Na razgovor je pozvao rusku veleposlanicu Eleonoru Mitrofanovu (bugarska vlada). Mitrofanova je rekla da nema informacije ruskog Ministarstva obrane te, bez ikakvih dokaza, ustvrdila da bi neka treća strana mogla poticati krizu.

Istražiteljima je na raspolaganju malo tragova. Nakon ranijih napada nije pronađen nijedan ostatak drona, a Bugarska je 12. listopada zatražila tehničku pomoć EU-a i NATO-a kako bi utvrdila odakle su dronovi došli (bugarska vlada).

Sudeći prema javnim izjavama, Sofija, Bukurešt i Ankara razgovarali su o zaštiti plovidbe, ali nisu najavili plan pratnje, a jedina zajednička pomorska misija u tom području namijenjena je uklanjanju mina. Dok neka od tih država ne najavi konkretnije mjere, brodovi prema Dunavu prolazit će nezaštićeni vodama u kojima se još traga za nestalim mornarima s broda HS Dignity.