Ukrajinski dronovi pogađaju ruske tankere

Gorivo je gorjelo na Azovskom moru. Tijekom četiri dana početkom srpnja ukrajinske Snage besposadnih sustava pogodile su najmanje 25 plovila koja su prevozila gorivo prema Krimu: tankere, trajekt i brodove za suhi teret (Naval News, BBC). Mete su bili tankeri iz ruske flote u sjeni, stariji brodovi nejasnog vlasništva i s osiguranjem izvan zapadnog sustava, koji održavaju dotok ruskoga goriva unatoč 17 paketa sankcija Europske unije (Vijeće EU-a). Ondje gdje sankcije stvaraju administrativne prepreke, dronovi stvaraju vatru.

Što luke i osiguravatelji ne mogu dosegnuti

Europska unija može plovidbu flote u sjeni učiniti težom i skupljom. Može staviti brodove na crne liste, zabraniti im ulazak u luke, ograničiti pomorske usluge i pritisnuti osiguravatelje. Ono što ne može učiniti jest zaustaviti tanker usred plovidbe. Prema međunarodnom pomorskom pravu, ratni brod smije se ukrcati na strano plovilo na otvorenom moru samo u uskim okolnostima, primjerice ako sumnja da je brod bez državne pripadnosti ili da plovi pod lažnom zastavom, prema članku 110. UNCLOS-a, konvencije Ujedinjenih naroda koja uređuje tko koga smije zaustaviti na moru. Rijetka presretanja koja se dogode nisu trajno izbacila brodove iz prometa. Sankcije povećavaju trošak poslovanja. Ne uklanjaju brodove s mora.

Ukrajinska kampanja na Azovu čini upravo to. Zapovjednik Robert Brovdi identificirao je oštećene tankere kao sankcionirana plovila nosivosti oko 7.000 tona, izgrađena između 2006. i 2012., koja su prevozila benzin iz ruske luke Taganrog prema Krimu (Maritime Executive, The Insider). Napad na gorivno čvorište TES-Terminal-1 u Kerču 6. srpnja otvorio je kampanju. Tijekom sljedeće tri noći uslijedili su napadi dronovima na tankere (LIGA.net).

Vjerojatan obrazac, nedokazana razina

Javno dostupni podaci podupiru širu tvrdnju da je Ukrajina pogodila logistiku goriva oko Krima. Ruske okupacijske vlasti proglasile su 26. lipnja izvanredno stanje u opskrbi gorivom na poluotoku, prije početka pomorskih napada. NASA-ini podaci o detekciji požara pokazali su toplinske potpise koji odgovaraju prijavljenim napadima. Estonski javni servis povezao je kampanju sa širim ukrajinskim nastojanjem da se presijeku opskrbne linije Krima (ERR).

Provjera na razini pojedinih plovila još kasni. Videosnimke nije bilo moguće neovisno geolocirati ni datirati. Javni popisi pogođenih tankera ne poklapaju se u potpunosti među izvorima, a identitet jednog plovila još se utvrđivao danima poslije (Critical Threats). Tvrdnja da su sva ciljana plovila već bila pod sankcijama zasad ostaje ukrajinska tvrdnja, a ne potvrda iz otvorenih izvora.

Grčka i komercijalni raskol

Napadi dolaze u Europu koja je već podijeljena oko provedbe vlastitih sankcija. Grčki brodovlasnici zaradili su najmanje 3,8 milijardi dolara na prijevozu ruske nafte tijekom tri godine, prema podacima Financial Timesa koje su prenijeli grčki mediji (Euro2day, Newsbeast). Atena strahuje da stroža provedba više šteti europskim gospodarstvima nego Rusiji te da tankere potpuno gura izvan europskog nadzora. Pritisak na zastave pod kojima brodovi plove može operatore preusmjeriti prema ruskim registrima ili osiguranju izvan skupine G7, umjesto da zaustavi trgovinu (S&P Global). Posljedice se prelijevaju i fizički: ukrajinski pomorski dron eksplodirao je u rumunjskoj luci Constanta, nakon čega je Bukurešt zatražio od Kijeva da dronove programira za samouništenje pri ulasku u rumunjske vode (News.ro).

Europa je osmislila sankcijski režim koji ruski energetski prijevoz treba učiniti skupljim. Grčka zarađuje na razmaku između onoga što je formalno na popisu i onoga što se stvarno provodi. Rumunjska snosi kolateralni rizik vojne alternative. Ukrajina, umorna od čekanja da provedba sankcija počne stvarno boljeti, ispituje može li fizičko uništavanje postići ono što samo uvrštavanje na popise ne može.

Kijev je zasad pokazao što sankcije Europske unije same ne mogu učiniti: pretvoriti tanker s popisa u zaustavljeni tanker. Hoće li to stvoriti trajniji pritisak ovisi o odgovorima koje tržište još nije dalo: koja su plovila doista onesposobljena, koji su tereti izgubljeni i hoće li osiguravatelji i dalje pokrivati azovsku rutu. Dok se to ne razjasni, Europa ne zna promatra li strateški pomak ili samo dojmljive snimke.