Ukrajinsku obranu sustiže manjak od €23.5bn

Ukrajina je već potrošila svoj obrambeni proračun za 2026. godinu. Predsjednik Volodimir Zelenski manjak procjenjuje na 27 mlrd. dolara, odnosno približno 23,5 mlrd. eura (predsjednik Ukrajine, DW Ukraine). Europska unija ima paket zajmova za Ukrajinu vrijedan 90 mlrd. eura, koji je Vijeće dovršilo u travnju (EEAS/Vijeće). No odobreni novac i novac koji je državi stvarno na raspolaganju dvije su različite stvari. Upravo je ta razlika sada glavni financijski problem rata.

Odobrene milijarde, zakašnjela isplata

Europska komisija 24. kolovoza odobrila je 6,1 mlrd. eura novih nabava za ukrajinsku obranu, među njima protuzračnu obranu, streljivo i radare (Europska komisija). Ukupno odobreni planovi nabave sada prelaze 22 mlrd. eura. Do kraja srpnja, međutim, Ukrajini je stvarno isplaćeno samo 8,35 mlrd. eura (Europska komisija, Brussels Signal).

Usko grlo nastaje na ugovorima. Ukrajina ne može jednostavno povlačiti odobrena sredstva. Najprije mora sklopiti ugovore s proizvođačima oružja, zatim ih poslati Komisiji na provjeru. Tek nakon te provjere novac se isplaćuje (Brussels Signal). Kao nadzor nad potrošnjom javnog novca, to ima smisla. U ratnim uvjetima to znači da odobrene milijarde čekaju administrativni red dok vojsci oružje treba odmah.

Zajam od 90 mlrd. eura podijeljen je na 60 mlrd. eura za nabavu oružja i 30 mlrd. eura za proračunsku potporu tijekom 2026. i 2027. godine (EEAS/Vijeće). Dio namijenjen proračunu vezan je uz uvjete: prije svake isplate Ukrajina mora ispuniti reformske ciljeve u području vladavine prava i borbe protiv korupcije, a vlade država članica u srpnju su te uvjete dodatno postrožile (European Pravda, Brussels Times).

To je važno jer manjak o kojem govori Zelenski nije samo pitanje oružja. Oko 20 mlrd. dolara odnosi se na plaće vojnika i isplate obiteljima poginulih. Još 8 do 10 mlrd. dolara potrebno je za predfinanciranje narudžbi oružja koje se protežu do početka 2027. godine (DW Ukraine, UA News). Odobrenja za nabavu, koliko god velika bila, ne isplaćuju vojničke plaće.

Prebacivanje novca iz 2027. u 2026. nije dovoljno

Zelenski predlaže najjednostavnije rješenje: dio sredstava predviđenih za 2027. isplatiti već ove godine (predsjednik Ukrajine). No Ukrajina do 25. kolovoza nije službeno zatražila takav potez od Europske komisije. Glasnogovornik Komisije rekao je da je Bruxelles spreman pomoći „u najvećoj mogućoj mjeri”, ali da službeni zahtjev nije zaprimljen (Kyiv Independent).

Čak i ako se isplate ubrzaju, time se samo mijenja raspored unutar postojećih 90 mlrd. eura. Znanstveno savjetodavno vijeće njemačkog Saveznog ministarstva financija procijenilo je da bi, i nakon uračunavanja cijele europske obveze, za 2026. i 2027. moglo nedostajati oko 45 mlrd. eura (BMF Scientific Advisory Board). Prema izračunima iz Berlina o kojima je pisao FAZ, Ukrajini bi za obranu moglo trebati do 70 mlrd. eura godišnje, dok sadašnji europski okvir kroz nabavu osigurava približno 30 mlrd. eura na godinu (FAZ).

Tko plaća, tko dobiva

Zajam ima i pravila o tome gdje se oružje proizvodi: najviše 35 posto vrijednosti smije dolaziti izvan Europske unije, širega Europskog gospodarskog prostora i Ukrajine, osim ako Bruxelles odobri izuzeće (Delfi). Devet ministara obrane država članica tražilo je od Komisije da se to ograničenje ublaži kako bi Ukrajina bez odgode mogla kupovati američke sustave protuzračne obrane Patriot (Euromaidan Press). Francuska zagovara suprotan smjer: stroža ograničenja, uz argument da bi zajam trebao jačati i europsku obrambenu industriju (Euronews). Od takvog pravila dobivaju europski proizvođači oružja; cijenu sporije nabave plaća ukrajinska vojska.

Zamrznuta ruska imovina nudi samo djelomičan izlaz. Europska unija prebacila je 8 mlrd. eura dobiti ostvarene na oko 210 mlrd. eura imobilizirane imovine ruske središnje banke, većinom pohranjene u klirinškoj kući Euroclear u Bruxellesu (Europska komisija, Council on Foreign Relations). No prihod od te imovine pokriva tek manji dio manjka. Oduzimanje glavnice, za što se švedski ministar vanjskih poslova zauzeo kako bi se rasprava ponovno otvorila (Euractiv), nailazi na belgijsko odbijanje da sama preuzme rizik moguće odštete od 200 mlrd. eura ako bi sud kasnije presudio protiv takvog poteza (Kyiv Independent).

Zajam od 90 mlrd. eura funkcionira: do kraja srpnja isplaćeno je 11,6 mlrd. eura. Ali ukrajinska ratna potrošnja brža je od europskog rasporeda isplata, a preostali manjak prevelik je da bi ga zatvorila nova odobrenja za nabavu ili dobit od ruske imovine. Države članice sada moraju odlučiti hoće li staviti novi novac na stol ili će 90 mlrd. eura tretirati kao gornju granicu europske potpore.