Starshield dronovima nametnuo ograničenje brzine na 161 km/h

U noći s 13. na 14. listopada ukrajinski jurišni i presretački dronovi počeli su gubiti satelitsku vezu usred misije. Ukrajinski dužnosnici povezali su prekide s ograničenjem brzine koje se bez najave pojavilo na terminalima koji rade preko Starshielda, vojne satelitske usluge SpaceX-a (AP, Reuters). Usluga se djelomično oporavila, ali ograničenje je ostalo, nitko nije objavio tko ga je postavio, a čelnici EU-a za sastanak 15. i 16. listopada nemaju spremnu zamjenu koju bi mogli odmah aktivirati (Vijeće EU-a).

Ukrajinski 7. zračno-jurišni korpus objavio je da se veza za upravljanje dronom može izgubiti na 10 do 20 sekundi, čak i pri brzini od 110 do 120 km/h, zbog čega su neke misije otkazane (ArmyInform). U tom vremenu operater može izgubiti metu dok upravlja jurišnim dronom ili pokušava presresti ruski dron.

Do srijede navečer veze su se oporavljale i pri brzinama do 160 km/h, rekao je ministar obrane Mihajlo Fedorov, što je bilo dovoljno za ponovne letove jurišnih i presretačkih dronova. Zatražio je ukidanje ograničenja (Ukrajinska Pravda). Ministarstvo je, međutim, priopćilo da službeno ograničenje od oko 161 km/h i dalje vrijedi (Ukrinform). Riječ je o ukrajinskim navodima; neovisni telemetrijski podaci ni broj neuspjelih misija nisu objavljeni.

Postavka za koju nitko ne preuzima odgovornost

Elon Musk rekao je da je Starshield, za razliku od komercijalnog Starlinka, u vlasništvu američke vlade i pod njezinom kontrolom te da o ograničenjima brzine i uporabe odlučuju vojska, a u konačnici predsjednik (Musk na X-u). Time je opisao tko općenito upravlja uslugom. Viši američki dužnosnik rekao je za Axios nešto određenije: administracija nije imala veze s ovim konkretnim ograničenjem i pitat će SpaceX što se dogodilo (Axios).

Obje izjave mogu biti točne, ali nijedna ne odgovara na ključno pitanje. Netko je promijenio postavku koja određuje mogu li ukrajinski dronovi letjeti, a američka vojska nije objavila tko je to učinio.

Kijev ima razloga za sumnju. Na razgovorima u Miamiju američki izaslanici Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner, pritiskali su Ukrajinu da prestane napadati ruske rafinerije. Prema Financial Timesu, na sastanku 9. listopada upozoreno je i da bi razmjena obavještajnih podataka mogla prestati, no američki dužnosnik zanijekao je da je izrečena ikakva prijetnja. Ništa ne povezuje sastanak u Miamiju s ograničenjem brzine, ali taj kontekst objašnjava zašto Kijev tehnički kvar vidi kao sredstvo pritiska.

Europsko financiranje nije donijelo i europsku kontrolu. Njemačka je 2023. platila 10.000 zemaljskih stanica Starlinka za Ukrajinu (Njemačko ministarstvo vanjskih poslova), no prema Muskowu vlastitom opisu o ograničenjima se odlučuje u Washingtonu.

Upozorenja koja su stigla prekasno

Upozorenja na raketne napade pokazuju istu ovisnost o vanjskim sustavima. Zelenski je rekao da je 12. listopada Kijev pogodilo pet balističkih projektila, bez prethodnog upozorenja partnera (Ured ukrajinskog predsjednika). Sljedeće noći glasnogovornik ukrajinskog ratnog zrakoplovstva Jurij Ihnat rekao je da partneri nisu upozorili na prvi val, ali jesu na tri koja su uslijedila (Ukrinform).

Glasnogovornica Europske komisije Paula Pinho rekla je da Bruxelles nema naznaka kako je razmjena obavještajnih podataka sa SAD-om prekinuta (Europska komisija). Konkretna upozorenja ipak su izostala, a razlog nije poznat. Širi je nedostatak poznat već dulje: Međunarodni institut za strateške studije (IISS) procijenio je u siječnju 2026. da Europa još ne može zamijeniti američke infracrvene satelite koji otkrivaju toplinski trag projektila pri lansiranju (IISS).

Što Europa može ponuditi

Najbliži instrument EU-a jest Govsatcom, zajednički fond satelitskih veza koji države članice pune kapacitetima svojih nacionalnih sustava. Glasnogovornik Europske komisije Thomas Regnier rekao je da se razmatra širi pristup Ukrajine tom sustavu i da postojeći kapaciteti mogu osigurati osnovnu povezanost, no nije htio usporediti ih sa Starshieldom (Europska komisija). Takve su veze prikladne za zapovjedna mjesta i logistička središta, ali ne i za dronove u letu; kapacitetima raspolažu vlade koje posjeduju satelite.

Teže je nadomjestiti potrebnu opremu. Reuters je utvrdio da saveznici nemaju gotov terminal koji bi se mogao ugraditi u pogođene dronove (Reuters). Najbliži europski uređaj, terminal OneWeb Manpack, namijenjen je nošenju ili ugradnji u vozila (Intellian). Europska konstelacija IRIS² neće biti potpuno operativna prije 2029. (Europska komisija).

Čelnici ovaj tjedan ipak mogu poduzeti korisne korake. Države s vlastitim satelitskim kapacitetima mogu ih namijeniti ukrajinskim zapovjednim mjestima, druge mogu financirati kompatibilne terminale, a neke podijeliti nacionalne satelitske snimke. Nijedna od tih mjera ne vraća dvije izgubljene veze. Ograničenje brzine dronova ostalo je na snazi i nakon oporavka usluge, ne zna se tko ga je postavio, a nijedna mjera koju je Europa opisala ovog tjedna ne nadomješta vezu s dronovima u letu ni prvo upozorenje na lansiranje balističkog projektila. I jedno i drugo i dalje ovisi o američkim sustavima.