Zakon o školovanju manjina otvara 17 poglavlja EU-a

Ukrajina i Moldavija 13. listopada otvorile su po 17 novih poglavlja pregovora o članstvu u EU-u (Vijeće EU-a). Dan ranije ukrajinski je parlament donio zakon o školovanju manjina, koji je tražila Mađarska, a mađarski ministar vanjskih poslova potom je rekao da bi Budimpešta mogla dati suglasnost (Rada, Telex). Taj slijed pokazuje što jedna vlada može ishoditi kada svaki korak proširenja zahtijeva suglasnost svih država članica.

Što je zapravo otvoreno

Otvaranje poglavlja ne znači ulazak u EU. Pregovori su podijeljeni u šest skupina povezanih poglavlja. Ovaj tjedan otvorene su dvije skupine koje obuhvaćaju pravila jedinstvenog tržišta, zajedničkog tržišta EU-a za robu, usluge, radnike i kapital. Obje zemlje sada imaju otvorene četiri od šest skupina (Vijeće EU-a).

Otvaranjem skupine vlade EU-a utvrđuju kriterije koje kandidat mora ispuniti prije nego što se u njoj može zatvoriti ijedno poglavlje. Za Ukrajinu je jedan od kriterija provediv nadzor nad državnim potporama. Jednostavno rečeno, Ukrajini treba tijelo koje može zaustaviti korištenje javnog novca za održavanje povlaštenih poduzeća u prednosti pred konkurentima na ostatku tržišta (Stajalište za skupinu 2).

Nijedna zemlja nije dobila datum pristupanja. On se utvrđuje tek pristupnim ugovorom koji moraju odobriti i ratificirati sve države članice (članak 49. Ugovora o Europskoj uniji).

Cijena mađarskog pristanka

Mađarski prigovori sežu do ukrajinskih obrazovnih promjena iz 2017. Venecijanska komisija, tijelo Vijeća Europe sastavljeno od stručnjaka za ustavno pravo, tada je pozvala Kijev da ih prilagodi radi bolje ravnoteže (Venecijanska komisija). Budimpešta je odbila poduprijeti ovotjedni korak dok Ukrajina zakonom ne uvede jača jamstva za školovanje na manjinskim jezicima.

Ukrajinski parlament, Rada, 12. listopada usvojio je prijedlog zakona br. 16119 sa 266 glasova (Rada). Ministrica vanjskih poslova Anita Orbán potom je rekla da bi Mađarska mogla dati suglasnost. Obećala je i da će provedbu pratiti zajedno s manjinskim skupinama u Zakarpatju, zapadnoj ukrajinskoj regiji u kojoj živi većina ukrajinskih Mađara (Telex). Države članice istoga su dana usuglasile pisana pregovaračka stajališta EU-a (Stajalište za skupinu 3, To Brief).

Zakon obuhvaća i govornike rumunjskog jezika, a Bukurešt smatra da posao nije dovršen. Predsjednik Nicușor Dan pozdravio je novi tekst, ali rekao da će Rumunjska nastaviti raditi na tome da djeca mogu učiti na rumunjskom tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja (Aradon).

Moldavija je napredovala istoga dana

Moldavija nije bila uključena u spor oko školskog zakona. Pregovara na temelju vlastitih stajališta, što bi načelno značilo da se ocjenjuje prema vlastitim rezultatima. Ipak, na zasebnoj je konferenciji istoga dana otvorila iste skupine pregovora kao i Ukrajina (Vijeće EU-a).

Javno dostupni podaci pokazuju da su se pregovori dviju zemalja odvijali usporedno. Ne pokazuju da je Moldavija morala čekati Kijev. Ako se takvo povezivanje nastavi, veto usmjeren protiv Ukrajine zaustavio bi i Moldaviju.

Europska komisija želi ukloniti mogućnost da jedna država zakoči međukorake u procesu. Šestog listopada predložila je glasovanje kvalificiranom većinom za korake poput otvaranja pregovaračkih skupina, uz zadržavanje jednoglasnosti za konačno primanje u članstvo (Europska komisija). Ako prijedlog bude usvojen, Mađarska sama više neće moći blokirati korak poput ovotjednog. Odluku bi moralo poduprijeti najmanje 15 od 27 vlada, koje zajedno predstavljaju 65 % stanovništva EU-a (Ugovor o EU-u).

Prijedlog Komisije sam po sebi ništa ne mijenja. Vlade država članica morale bi ga usvojiti, pa će o odustajanju od veta odlučivati prijestolnice koje ga danas imaju. Prijedlog nije utjecao na ovotjedne odluke.

Mađarska nije jedina koja koristi te zapreke. Grčki ministar vanjskih poslova Giorgos Gerapetritis vezao je daljnji napredak Albanije uz valjane vlasničke isprave pripadnika grčke manjine u toj zemlji (Ministarstvo vanjskih poslova Grčke).

Budimpešta je postavila zakon kao uvjet, ukrajinski ga je parlament usvojio, a pregovori su napredovali već sljedećeg dana. Jedna je prijestolnica tako dio zakonodavnog programa zemlje kandidatkinje pretvorila u cijenu proceduralnog koraka i dobila što je tražila. Mađarska je pristala samo na taj korak. Dvije skupine i dalje nisu otvorene, među njima ona koja obuhvaća poljoprivredu i kohezijska sredstva (Vijeće EU-a). Dok vlade ne usvoje Komisijin prijedlog promjene pravila glasovanja, za njihovo će otvaranje opet trebati suglasnost svake prijestolnice, uključujući Budimpeštu.