Ukrajina bez odgovora na balističke projektile

Ruski projektil pogodio je 16. kolovoza čeličanu ArcelorMittal u Krivom Rihu, pri čemu su poginula dva radnika, a 14 ih je ranjeno (Kyiv Independent, Euronews). Nakon udara ugašene su visoke peći, pa je vojni napad odmah postao i vidljiva industrijska šteta. Požari su izbili u dvjema kijevskim četvrtima, a u Sumiju je poginula jedna osoba. Rusija je na 13 lokacija lansirala kombinirani val balističkih projektila Iskander-M, krstarećih projektila i više od stotinu bespilotnih letjelica tipa Shahed (Ukrainian Air Force). Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo tijekom noći srušilo je 85 dronova i tri krstareća projektila. Nije presrelo nijedan balistički projektil (RBC Ukraine).

Ta je nula za Europu važnija od ukupnog broja srušenih dronova. Statistika presretanja bespilotnih letjelica stvara dojam da obrana funkcionira. Balistički projektili pokazuju granicu tog sustava. Europske vlade već mjesecima govore da je ukrajinska protuzračna obrana ključna, ali ne mogu isporučiti dovoljno presretača koji zaustavljaju balističke bojeve glave. Do zime su ostala tri mjeseca.

Zašto broj srušenih dronova vara

Ruski obrazac napada nije slučajan. Jeftini dronovi prisiljavaju ukrajinske posade da prate desetke ciljeva i troše rijetke projektile, dok balističke bojeve glave stižu brže, pod strmijim kutom i uz mnogo manje vremena za reakciju (Reuters). Sustavi kraćeg dometa, poput IRIS-T-a i NASAMS-a, mogu obarati dronove i krstareće projektile. Ne mogu pouzdano dosegnuti balističke bojeve glave koje se prema cilju spuštaju velikom brzinom. Za to su potrebni sustavi projektirani upravo za takve prijetnje, poput Patriota PAC-3 ili francusko-talijanskog SAMP/T-a (Politico). Ukrajina nema dovoljno ni jednih ni drugih.

Iste noći Ukrajina je, prema vlastitom Glavnom stožeru, poslala stotine dronova prema Moskvi i pogodila postrojenje u Rostovu koje proizvodi kruto raketno gorivo (UNN). Ruski dužnosnici izvijestili su da je u nekoliko regija poginulo najmanje sedam civila (CNN). Razlika u dokazima ostaje očita: Moskva objavljuje velike brojke o presretanjima bez neovisne potvrde, dok iz Ukrajine dolaze mrtvi radnici, požari i zaustavljene visoke peći.

Donatori imaju rok prije zime

Manjak presretača nije nova tema. Kako je To Brief pisao početkom mjeseca, Ukrajina je u napadu 1. kolovoza presrela samo jedan od 27 balističkih projektila, a Volodimir Zelenski rekao je da su isporuke projektila za protuzračnu obranu pale na trećinu razine iz 2025. godine. Napad od 16. kolovoza samo je ponovno pokazao istu prazninu.

Njemačka najbolje pokazuje zašto se taj manjak ne može brzo riješiti proizvodnjom. Berlin financira proizvodne linije za Patriot i IRIS-T, ali prvi projektili Patriot sastavljeni u Europi neće izaći iz COMLOG-a, njemačkog pogona za sklapanje Patriota, prije početka 2027. godine (IO+). Godišnja proizvodnja tada bi, prema Frankfurter Rundschau, mogla dosegnuti samo 120 do 170 presretača. Druga je mogućnost slanje projektila iz postojećih zaliha Bundeswehra, ali za to je potrebna odluka na razini vlade, a Berlin je već dao do znanja da su te pričuve ograničene (Bundesregierung).

Poljska se suočava s najoštrijom verzijom iste dvojbe. Varšava ima izravan interes pomoći Ukrajini jer zaustavljanje ruskih projektila nad ukrajinskim teritorijem štiti i Poljsku. No svaki projektil Patriot poslan na istok smanjuje poljsku sigurnosnu pričuvu u trenutku kada se zemlja već nosi sa sabotažama, ometanjem GPS signala i povredama zračnog prostora (ISW). Zamjenica ministra obrane Magdalena Sobkowiak-Czarnecka govorila je o mogućoj odluci o transferu „u idućim danima”, ali je istaknula da je sigurnost poljskih građana na prvom mjestu (Rzeczpospolita). Varšava tu odluku još nije odobrila.

Rumunjska je pokazala kako već izgleda život uz ratnu granicu. Španjolski F-18 u NATO-ovoj patroli srušio je dron koji je iz Moldavije ušao u rumunjski zračni prostor. NATO je priopćio da se „čini da je ruski”, iako istraga još traje (Libertatea, HotNews). Privremeni ministar obrane Radu Miruță rekao je da su rumunjski radari u 96 sati pratili više od 100 dronova blizu granice.

Računica se do zime ne popravlja. Za proizvodnju presretača Patriot potrebno je približno 42 mjeseca (Defense News). Nove europske proizvodne linije počinju davati rezultate tek 2027. godine. Slanje projektila iz nacionalnih zaliha smanjuje obrambeni prostor svake države donatorice. Svaki balistički projektil koji Rusija sada lansira dolazi do štita koji je Europa proglasila nužnim, ali ga ne može dovoljno brzo napuniti.