Ukrajina rekordnim napadom 556 domaćih dalekometnih dronova gađa moskovsku regiju

Ukrajina je u noći na 17. svibnja pogodila moskovsku regiju i još 13 ruskih područja napadom za koji je Rusija objavila da je uključivao 556 presretnutih dronova. Bio je to najveći zračni napad na šire područje ruskoga glavnog grada u više od godinu dana. Među ciljevima su bili tvornica poluvodiča Angstrem u Zelenogradu, Moskovska rafinerija nafte i dvije crpne stanice za gorivo. Poginule su najmanje tri osobe. Svi dronovi bili su ukrajinske proizvodnje, što znači da je Kijev zaobišao politička ograničenja koja prate zapadno oružje.

Tri godine pitanje što Ukrajina smije gađati unutar Rusije ovisilo je o vladama donatoricama. Za svaki napad projektilima ATACMS Sjedinjene Države traže odobrenje Pentagona. Ujedinjena Kraljevina u početku nije dopuštala uporabu projektila Storm Shadow protiv ciljeva na međunarodno priznatom ruskom teritoriju. Njemačka svoje krstareće projektile Taurus nije isporučila uopće. Ti sporazumi o krajnjoj uporabi, odnosno bilateralni pravni uvjeti kojima zemlje donatorice zadržavaju pravo veta nad izborom ciljeva, određivali su granice ukrajinskih dubinskih udara. Ta zapadna kontrola nad dalekometnim napadima sada je bitno oslabljena.

Ukrajina je izgradila vlastiti doseg

Ukrajinska domaća flota dronova uključuje najmanje deset različitih dalekometnih platformi, a potvrđeni napadi dosegnuli su 1.750 km unutar Rusije, do gradova poput Jekaterinburga i Čeljabinska. Ukrajinsko Vijeće za nacionalnu sigurnost tvrdi da operativni doseg prelazi 2.000 km. Mjesečni broj lansiranja porastao je sa 110 dronova u siječnju 2024. na više od 7.000 u ožujku 2026. Ciljeve sada bira Kijev.

Razlika u sposobnostima u odnosu na zapadne krstareće projektile ostaje velika: dronovi su sporiji, nose lakše bojne glave i teže probijaju utvrđene objekte. No politička razlika gotovo je nestala. Ukrajina i dalje želi zapadne projektile upravo za takve tvrde ciljeve. Za sve ostalo više ne mora tražiti dopuštenje.

Europa financira zaobilazni put, pa postaje cilj

Europske vlade sve su se tiše pomaknule od slanja vlastitog oružja prema suproizvodnji ukrajinskog. Njemački sporazum „Brave Germany”, potpisan 11. svibnja, predviđa 4 mlrd. eura, uključujući zajednički razvoj dronova dosega do 1.500 km, bez navedenih ograničenja ciljeva. Berlin je odvojeno financirao 500 primjeraka AN-196 Liutyi, glavnog ukrajinskog dalekometnog drona. Ujedinjena Kraljevina obećala je 120.000 dronova u ugovoru vrijednom 752 mil. funti. Europska unija u rujnu 2025. preuzela je obvezu izdvojiti 6 mlrd. eura za ukrajinsku proizvodnju dronova.

Financiranjem proizvodnje, umjesto prijenosom vlastitog oružja, europske vlade izbjegavaju veto nad krajnjom uporabom. Istodobno izlažu vlastite obrambene sektore izravnoj ruskoj odmazdi. Rusko ministarstvo obrane u travnju je 21 europskog proizvođača dronova, uključujući tvrtke u Münchenu i Hanauu, označilo kao „legitimne vojne ciljeve”. Njemačka unutarnja obavještajna služba upozorava da se Rusija koristi organiziranim kriminalom i agentima vrbovanima preko interneta za sabotažne operacije, s potvrđenim vezama unutar Njemačke.

Fizičko prelijevanje rata

Izloženost obrambene industrije prati neposredniji problem: rat se fizički približava granicama NATO-a. U istom tjednu u kojem je izveden napad na Moskvu, ruski dronovi pogodili su Užhorod i Mukačevo u Zakarpatju, najzapadnijoj ukrajinskoj regiji, uz granicu s Mađarskom i Slovačkom. Nova mađarska ministrica vanjskih poslova pozvala je ruskog veleposlanika, poručivši da su napadi na područja u kojima žive Mađari „potpuno neprihvatljivi”. Bio je to prvi takav diplomatski sukob s Moskvom pod postorbánovskom vladom Tisze.

Slovačka je na dva sata zatvorila sve granične prijelaze s Ukrajinom. Finska je zatvorila južni dio zračnog prostora nakon što su ukrajinski dronovi, skrenuti ruskim elektroničkim ratovanjem, odlutali prema Helsinkiju. Bio je to treći takav slučaj. U Rumunjskoj je ruski dron Geran-2 s aktivnim eksplozivnim punjenjem u travnju pao na stambeni posjed u Galațiju, a od siječnja je na rumunjskom teritoriju zabilježeno 14 upada ruskih dronova.

Što ostaje nejasno

Stvarna ruska stopa presretanja ne može se neovisno provjeriti. Moskva tvrdi da je obrana bila gotovo potpuna, ali ostaci dronova u zračnoj luci Šeremetjevo i ozlijeđeni u blizini Moskovske rafinerije nafte upućuju na to da je dio letjelica prošao. Među obrambenim analitičarima i dalje je sporno je li ukrajinski doseg od 2.000 km rutinska operativna sposobnost ili projektni maksimum uz smanjeno korisno opterećenje. Dublje pitanje Europa još nije razriješila: ako sufinancira i suproizvodi oružje koje pogađa Moskvu, po čemu se točno razlikuje od strane u sukobu? Rusija je svoj odgovor već dala, popisom ciljeva na kojem su i europske adrese.