Ukrajina izostavljena iz Bečkog kanala

U srpnju su se u Beču sastali bivši visoki dužnosnici iz Britanije, Francuske i Njemačke te neimenovani ruski sugovornik kako bi ispitali uvjete za moguće mirovne pregovore o ratu u Ukrajini, objavio je Bloomberg. Nijedna vlada nije preuzela odgovornost za sastanak. Ruski sudionik nije imenovan. Cijela epizoda pripada sivoj zoni zakulisne diplomacije: razgovaralo se o završetku rata, ali bez države koja taj rat vodi.

Bivši dužnosnici, bez formalnog mandata

Bloomberg je imenovao trojicu zapadnih sudionika. Tim Barrow, bivši britanski savjetnik za nacionalnu sigurnost. Markus Ederer, bivši njemački državni tajnik i nekadašnji veleposlanik Europske unije u Rusiji. Pierre Vimont, iskusni francuski diplomat i bivši glavni tajnik Europske službe za vanjsko djelovanje, diplomatskog tijela Europske unije zaduženog za vanjsku politiku. Sva trojica obnašala su dužnosti zbog kojih ih Moskva može prepoznati kao ozbiljne, a možda i korisne sugovornike.

Prema Bloombergovu izvješću, sastanak je organizirao Centre for Humanitarian Dialogue, švicarska nevladina organizacija koja se bavi posredovanjem u sukobima (Bloomberg). Ederer i Vimont sjede u njezinu upravnom odboru (Gândul). Ta poveznica nije sporedna: zamagljuje granicu između nastupa u privatnom svojstvu i djelovanja kao neformalnog diplomatskog resursa organizacije koja se sustavno bavi mirovnim posredovanjem.

S ruske strane zasad ostaje praznina. Dopisnik n-tv-a Rainer Munz nagađao je da je sudionik mogao biti Alexander Voloshin, bivši predstojnik ureda Kremlja, ali to je iznio kao mogućnost, ne kao potvrđenu informaciju (n-tv). Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije odgovorio na Bloombergov zahtjev za komentar.

Vlade se ograđuju, ali kanal ne zatvaraju

Sve uključene prijestolnice odmaknule su se od sastanka. Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da o njemu nema saznanja, odnosno „keine Kenntnis”, te da razgovori nisu vođeni u njegovo ime niti su s njim bili usklađeni (Berliner Zeitung). Francuska je odbila komentirati slučaj (Challenges). Britanija je ponudila općenitu formulaciju o potpori „pravednom i trajnom miru”, ne osvrnuvši se na ulogu bivših dužnosnika (The Moscow Times).

Vlade, dakle, razgovor ne prisvajaju, ali ga ni ne zatvaraju. Kako je objasnio Telegrafi, takvi sastanci vlade formalno ne obvezuju, ali bivšim dužnosnicima omogućuju da ispitaju moguća rješenja koja se poslije mogu prenijeti sadašnjim vlastima. Londonu, Parizu i Berlinu takav aranžman daje prostor za poricanje odgovornosti. Moskvi daje kanal.

Istočna Europa u tome vidi upozorenje

Francuski i njemački mediji uglavnom su bečki susret opisivali kao istraživačku diplomaciju. Poljski su ga čitali kao sigurnosni rizik.

Bivši poljski veleposlanik Jerzy Marek Nowakowski ocijenio je sastanak „lošim signalom”, tvrdeći da kanal prema Moskvi nije u interesu Poljske i da poljsko izostavljanje „ne ide nama u prilog” (Fakt). Onet je Beč povezao s odvojenim zakulisnim susretom u Bakuu ranije u srpnju, na kojem su se sastali drugi bivši njemački i ruski dužnosnici. Dva neformalna sastanka u jednom mjesecu, oba s bivšim njemačkim dužnosnicima, oba bez Ukrajine i država istočnog krila: ponavljanje je ono što od epizode stvara obrazac.

Bečki sastanak dogodio se nedugo nakon što su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, kao supredsjedatelji Koalicije voljnih, saveza za vojnu potporu Ukrajini, ponovno potvrdili da svaki mir mora uključivati „puno i kontinuirano sudjelovanje” Ukrajine. Srpanjska Kijevska deklaracija isto je načelo izrekla bez okolišanja: nijedna odluka koja se tiče Ukrajine ne može se donositi bez Ukrajine.

U Beču nije donesena odluka. Ali ispitivanje uvjeta za buduće mirovne pregovore, dok Ukrajina nije za stolom, a ruski sugovornik ostaje neimenovan, upravo je ona vrsta postupanja protiv koje je to načelo zamišljeno. Tri najveće europske sile ne mogu stalno ponavljati da se ništa ne dogaodi bez Kijeva, a istodobno ostavljati neobjašnjenim ispituju li njihovi bivši visoki dužnosnici stavove Moskve izvan ukrajinskog vidokruga. Ukrajini i državama istočnog krila netko duguje odgovor: što ti kanali proizvode i tko ih je, ako itko, odobrio.