Ukrajinski stručnjaci protiv dronova stižu u Latviju

Godinama su europske države slale oružje Ukrajini. Sada Ukrajina Europi vraća ono što se ne može kupiti preko noći: stručnjake koji su protudronsku obranu učili na bojištu. U Latviju bi mogli stići već ovoga mjeseca. Bilateralni sporazum, potpisan na sastanku NB8 (Nordijsko-baltičke osmorke) u Tallinnu, obuhvaća dronove, elektroničko ratovanje, sustave ranog upozoravanja i zajedničku proizvodnju (Reuters/Straits Times, The Baltic Times). Latvijski premijer Andris Kulbergs sažeo je problem bez diplomatskog uvijanja: klasični NATO-ov način rada ne može držati korak s današnjom prijetnjom dronova (LRT).

Bilateralna brzina, a ne briselski postupak

Mehanizam je namjerno postavljen tako da bude brz. Latvija preko vlastitog ministarstva obrane uvozi ukrajinsko znanje, testira sustave, prima stručnjake i pokreće zajedničku proizvodnju tehnologije za borbu protiv dronova. Za prvi korak ne treba ni nova uredba Europske unije ni odluka NATO-ova zapovjedništva. Alati EU-a za zajedničku nabavu i financiranje postaju važni tek ako se projekt proširi preko granica (European Commission).

Dogovor o obrambenoj spremnosti koji je Europski parlament, izravno izabrano zakonodavno tijelo EU-a, postigao u lipnju 2026. dodatno bi olakšao taj put: ubrzao bi izvozne dozvole i dopustio da se u projekte financirane europskim novcem uračunaju i troškovi testiranja u Ukrajini. Time se otvara prostor da bilateralni pokusi prerastu u kontinentalni program (European Parliament).

Latvija nije iznimka. Litva je s Kijevom potpisala vlastiti sporazum o prijenosu tehnologije, zajedničkoj proizvodnji i radu ukrajinskih stručnjaka na litavskom teritoriju (Ukrainian Presidency). Poljska ukrajinska iskustva ugrađuje u nacionalni program koji spaja zapreke na granici, protuzračnu obranu i nabavu financiranu sredstvima EU-a. Finska ide drugim putem: domaćin je NATO-ovih testiranja protudronskih tehnologija kako bi prije nabave provjerila što doista radi (Defence Industry Europe). Sva tri modela pokušavaju sustići prijetnju koja se mijenja brže od uobičajenih ciklusa vojne nabave.

Rumunjska pokazuje cijenu praznine

Najjasniji kontrast pruža Rumunjska. Do lipnja 2026. Bukurešt je zabilježio 28 povreda zračnog prostora i 47 slučajeva pronalaska dijelova dronova u blizini svog teritorija, uključujući ruski Geran-2 koji je krajem svibnja pogodio stambenu zgradu u Galațiju i ozlijedio dvoje civila (Digi24). Nekoliko dana poslije, prema Kijevu, ukrajinski pomorski dron sam se detonirao u luci Constanța nakon što ga je skrenulo rusko elektroničko ratovanje.

Rumunjske slabosti nisu samo pitanje opreme. One proizlaze i iz restriktivnih pravila o tome kada se smije otvoriti vatra. Predsjednik Nicușor Dan priznao je da bi gađanje prema ukrajinskom teritoriju moglo otvoriti pitanje statusa suzaraćene strane, odnosno tretirati Rumunjsku kao sudionicu rata s Rusijom (Adevărul). Generali su pravila djelovanja u mirnodopskim okolnostima opisali kao operativno paralizirajuća. Dok Latvija uvozi ukrajinsku brzinu, Rumunjska još čeka privremenu NATO-ovu opremu koju je zatražila mjesecima ranije.

Zid bez nacrta

Europski čelnici podržali su ideju „zida protiv dronova” za otkrivanje i presretanje bespilotnih letjelica duž istočne granice (Euronews). Izraz zvuči čvrsto, ali stvarnost je neusklađena: baltičke države grade bilateralne kanale s Ukrajinom, Poljska slaže nacionalne programe, Finska provodi NATO-ova testiranja, a Rumunjska traži hitnu savezničku zaštitu. Zajedničkog sustava još nema.

Pukotina se već vidi. Kada je dron početkom lipnja ušao u latvijski zračni prostor, oborio ga je francuski zrakoplov u sklopu NATO-ove misije nadzora baltičkog neba, a odluku o djelovanju donijelo je NATO-ovo zapovjedništvo (Global Banking & Finance Review/Reuters). Sustavi za otkrivanje koje bi isporučila Ukrajina hranili bi taj zapovjedni lanac podacima, a ne zamijenili ga. Hoće li se u njega uredno uklopiti ili stvoriti drugi, usporedni sloj, ostaje otvoreno tehničko i zapovjedno pitanje.

Tekst potpisanog sporazuma nije objavljen. Što Latvija točno dobiva i tko odobrava ometanje signala kada ukrajinski senzori označe metu, nalazi se u klasificiranim nabavnim dokumentima, izvan dosega parlamentarnog nadzora.

Rat u Ukrajini razotkrio je prazninu u obrani od niskoletećih prijetnji, od Baltika do Crnog mora. Kijev uči brže nego što Europa nabavlja opremu, pa države na istočnoj granici improviziraju. Otvoreno je pitanje hoće li brzina bez stvarne integracije proizvesti obrambeni štit ili samo skup odvojenih dijelova koji na karti izgleda kao sustav.