Neopaženi dron eksplodirao u Latviji

Ujutro 23. svibnja bespilotna letjelica napunjena eksplozivom ušla je iz Bjelorusije u latvijski zračni prostor, preletjela približno 20 kilometara teritorija NATO-a bez ijednog aktiviranog vojnog senzora i pala u jezero Drīdzis na istoku Latvije. Eksplodirala je pri udaru. Nitko nije ozlijeđen. Nacionalne oružane snage Latvije rekle su agenciji LETA da njihovi senzori nisu otkrili dron. Eksploziju su prijavili stanovnici, nazvavši policiju. Upozorenje stanovništvu putem mobilne mreže nije poslano.

Mjesec upada

Jezero Drīdzis završna je točka mjeseca u kojem su naoružani dronovi više puta ušli u baltički zračni prostor. Dana 7. svibnja dron je pogodio naftno skladište u Rēzekneu u Latviji, što je dovelo do ostavke ministra obrane, a potom i do pada vlade. Latvijom sada upravlja tehnička vlada, bez izgledne nove koalicije. Dana 17. svibnja dron je ušao u litavski zračni prostor, gdje su ga uočili civili, a ne vojni radar. Finska je 15. svibnja nakratko zatvorila svoj južni zračni prostor nakon upozorenja da se približava naoružani dron.

Jedno presretanje uspjelo je. Estonski je radar 19. svibnja pratio dron koji se približavao s istoka. NATO je iz baze u Litvi podignuo rumunjske F-16, a jedan projektil zrak-zrak srušio ga je iznad polja u Estoniji. Tri države uskladile su odgovor u roku od sedamdeset minuta. Razlika je bila jednostavna: estonski su senzori vidjeli dron. U Latviji i Litvi nisu.

Sustav za bombardere, problem s dronovima

NATO u baltičkim državama rotacijski raspoređuje borbene zrakoplove u sklopu misije nadzora zračnog prostora, zamišljene za mirnodopsko prepoznavanje i praćenje letjelica koje uđu u saveznički prostor. Taj je sustav građen za ruske bombardere koji ispituju nordijsku obranu, a ne za male dronove koji lete na visinama na kojima ih klasični radari teško prate.

Predsjednici triju baltičkih država 21. svibnja pozvali su NATO da prijeđe na misiju protuzračne obrane, s trajnom ovlasti za obaranje prijetnji bez čekanja pojedinačne političke odluke. Za takav pomak potreban je pristanak svih 32 saveznica NATO-a, a odluka još nije donesena. Glavni tajnik Rutte najavio je da će se na summitu u Ankari u srpnju raspravljati o obrani od dronova, ali ne i nužno o promjeni mandata.

Nacionalne vlade kreću se brže. Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da prijetnja provokacijama na istočnom krilu NATO-a „postaje činjenica”, dok Varšava gradi vlastiti protudronski štit uz granicu. Litva je počela uvoditi radare Giraffe 1X švedskog Saaba za male visine, namijenjene pojasu od 30 do 300 metara u kojem ti dronovi lete, ali njihovo povezivanje u sustav trajat će mjesecima. Zajednički odgovor zaostaje za nacionalnim mjerama.

Milijarde za projektile, sitniš za upozorenja

Jaz između vojne i civilne pripremljenosti jednako je vidljiv u novcu. Latvija pregovara o višemilijardskom obrambenom zajmu EU-a za vojnu opremu. Na civilnoj strani, telekomunikacijsko zakonodavstvo EU-a obvezalo je sve članice da do lipnja 2022. uspostave mobilne sustave javnog upozoravanja. Sredinom 2025. sedam država još nije ispunilo tu obvezu, među njima Latvija i Finska. Europska komisija protiv njih nije pokrenula postupak zbog povrede prava EU-a.

Latvija je prvu probnu poruku putem sustava javnog upozoravanja na mobilnim telefonima poslala u srpnju 2025., i to za vremensko upozorenje. Sustav je i dalje samo djelomično uveden. Kada je dron pogodio jezero Drīdzis, stanovnicima nije stigla automatska obavijest. Čuli su eksploziju i sami nazvali policiju.

Latvijska vlada pala je zbog udara u Rēzekneu. Tri tjedna poslije tehnička vlada koja ju je zamijenila gledala je kako još jedan naoružani dron neotkriven ulazi u zemlju.