UniCredit swapovima gradi 50% Commerzbank

Glavni izvršni direktor UniCredita Andrea Orcel izgradio je gospodarsku izloženost od 50,76 posto prema drugoj najvećoj privatnoj banci u Njemačkoj, i to kroz složenu strukturu izvedenica (ad-hoc-news.de). No prema njemačkom WpÜG-u, zakonu koji uređuje ponude za preuzimanje, u prag kontrole od 30 posto ulaze samo udjeli koji nose stvarna glasačka prava. Derivati s novčanom namirom, ugovori kod kojih se razlika u cijeni isplaćuje u novcu umjesto isporukom dionica, ne računaju se u taj prag (BaFin). UniCreditov pravni glasački udio iznosi 34,4 posto. Upravo je razmak između tih dviju brojki otvorio regulatorni sukob o tome može li se europsko bankarstvo konsolidirati preko granica ili i dalje ostaje zatvoreno u nacionalne političke okvire.

Zaštitna pozicija koja glasa

UniCredit je 2. lipnja objavio da je 7,58 posto dionica Commerzbanke ponuđeno kao potpora njegovoj ponudi. Commerzbankina analiza pokazala je drukčiju sliku.

Neovisni mali ulagači činili su samo 0,05 posto ponuđenih dionica. Nijedan institucionalni ulagač nije prihvatio ponudu. Većina je došla od banaka koje drže dionice Commerzbanke u sklopu ugovora o zamjeni s UniCreditom: Nomure (2,06 posto), Citigroupa i BNP Paribasa (Deutsche Börse, Manager Magazin). Mehanizam je sljedeći: kada UniCredit kupi ugovor o zamjeni ukupnog prinosa, izvedenicu koja mu daje dobitke i gubitke na dionici bez formalnog vlasništva nad njom, druga strana, primjerice Nomura, obično kupuje stvarne dionice kako bi zaštitila vlastiti rizik. Te su dionice u Nomurinoj bilanci, ali Nomura ima jasan financijski poticaj prihvatiti ponudu jer ih UniCredit može preuzeti kada se izvedenica namiri. Stvarna neovisna potpora bliža je 1,1 posto (Commerzbank).

Commerzbank je 3. lipnja podnijela službenu pritužbu BaFin-u, njemačkom financijskom regulatoru, tvrdeći da su UniCreditove objave „potencijalno obmanjujuće” (goldesel.de). BaFin je već u travnju zabranio UniCreditove „zapaljive” oglase na društvenim mrežama (PWC Legal). UniCreditov odgovor glasio je: „Ne komentiramo insinuacije koje nemaju činjeničnu osnovu.”

Zašto BaFin ne može zaustaviti posao

BaFin može nadzirati pravila objave podataka. Ne može blokirati stjecanje. Prema bankarskom pravu Europske unije, odlučujuća bonitetna provjera u rukama je Europske središnje banke, koja izravno nadzire velike banke u eurozoni. Ona je UniCreditu već odobrila prelazak praga od 29,9 posto u Commerzbanku (Commerzbank FAQ).

Potpredsjednik Europske središnje banke Luis de Guindos u svibnju je jasno naznačio politički ulog: „Vladama je vrlo teško tvrditi da podupiru uniju štednje i ulaganja ako zatim kažu: ‘Dobro, ali protivimo se ovoj konkretnoj transakciji’” (ECB, Il Sole 24 Ore). Pravo EU-a navodi pet kriterija prema kojima se može blokirati stjecanje banke: ugled stjecatelja, financijsku stabilnost, kvalitetu upravljanja, učinak na nadzor i rizik od pranja novca. „Nacionalni gospodarski interes” nije među njima (EBA).

Otpor Berlina proizlazi iz konkretnog straha. Commerzbank procjenjuje da bi pod UniCreditovom kontrolom nestalo 10.000 do 11.000 radnih mjesta, dok predstavnici radničkog vijeća strahuju od čak 23.000 izgubljenih poslova (Tagesschau, Onvista). Glavna izvršna direktorica Bettina Orlopp obećala je gotovo udvostručiti neto dobit na 5,9 milijardi eura do 2030. i samostalno ukinuti 3.000 radnih mjesta kako bi dokazala da banka vrijedi više bez preuzimanja (Tagesschau). Za njemačku vladu ta su radna mjesta glavni argument. Za Europsku središnju banku ona su upravo ona vrsta nacionalne brige koju pravo EU-a ne dopušta staviti iznad bonitetne procjene.

Što se događa 3. srpnja

Rok za prihvat ponude istječe 3. srpnja. UniCreditu nije potrebno 50 posto kako bi promijenio odnose snaga. S 34,4 posto već ima blokirajuću manjinu, dovoljnu za veto na velike korporativne promjene, a dionice može nastaviti kupovati na otvorenom tržištu.

Francuska, Italija i Španjolska 3. lipnja podnijele su Europskoj komisiji zajednički prijedlog novog režima za smanjenje prepreka prekograničnom bankarstvu (Euronews). Europskoj bankovnoj uniji još nedostaje treći stup: zajedničko osiguranje depozita, zaustavljeno od 2015. (Bruegel). Bez njega nacionalne vlade uvijek mogu tvrditi da štite štediše od inozemnog rizika. BaFinova odluka o pritužbi na objave, kao i broj stvarno neovisnih dioničara koji će prihvatiti ponudu do 3. srpnja, pokazat će hoće li Orcelova arhitektura izvedenica postati predložak za prekogranična bankarska preuzimanja ili upozorenje što se događa kada financijski inženjering prestigne pravila koja bi ga trebala obuzdati.