Porezne olakšice gutaju 72% energetske pomoći

Europske su vlade za energetsku pomoć u 2026. već namijenile 11 mlrd. eura. Više od 72 posto tog novca odlazi na mjere koje nisu usmjerene prema onima kojima su najpotrebnije (Bruegel). Opća sniženja PDV-a i trošarina na gorivo spuštaju cijene svima, bez obzira na dohodak. Ministri financija eurozone, okupljeni 23. svibnja u Nikoziji, pozvali su na pomoć koja je „usmjerena i privremena” (Cyprus Mail). Dosadašnja potrošnja ide u suprotnom smjeru.

Jednako porezno rasterećenje najviše koristi bogatijima

Zatvaranje Hormuškog tjesnaca od kraja veljače izbacilo je s globalnog naftnog tržišta oko 10,5 milijuna barela dnevno. Cijena Brenta u travnju je dosegnula 138 dolara, a potom se spustila na oko 110 dolara (EIA, Fortune). Europske cijene plina u nekoliko su tjedana porasle 56 posto (ECCO).

Vlade su posegnule za najbržim alatom. Španjolska je smanjila PDV na gorivo s 21 na 10 posto. Njemačka je snizila energetski porez na gorivo za 14 centi po litri, što je savezni proračun u dva mjeseca stajalo 1,6 mlrd. eura (Bundesregierung). Njemački institut ifo i Monopolkommission, državno tijelo za tržišno natjecanje, potvrdili su da je smanjenje doista došlo do potrošača jer su cijene na crpkama pale za puni iznos. Italija je smanjila trošarine na gorivo.

Problem je u samoj računici. Jednako porezno rasterećenje donosi veću uštedu kućanstvima koja troše više energije: onima s većim stanovima i kućama, duljim putovanjima na posao i više automobila. Međunarodni monetarni fond utvrdio je da su opće cjenovne subvencije regresivne, odnosno da bogatijim kućanstvima donose veću korist nego siromašnijima (IMF). Analiza ETUI-ja pokazala je da su mnoga kućanstva kojima pomoć nije bila potrebna dobila izdašne prijenose, dok obitelji s niskim primanjima i dalje nisu mogle pokriti dodatne troškove (ETUI).

Usmjerenije mogućnosti postoje, ali su rijetke. Grčki Fuel Pass daje 25 do 60 eura mjesečno kućanstvima s prihodima nižima od 35.000 eura (Ethnos). Francuska je udvostručila poslodavčevu premiju za gorivo na 600 eura godišnje, neoporezivu isplatu koju poduzeća mogu ponuditi radnicima, iako je njezino korištenje dobrovoljno (Le Figaro). U cijeloj Europskoj uniji samo su četiri zemlje uvele mjere koje izravno dopiru do ranjivih kućanstava (Bruegel).

Skupe subvencije, prazni proračuni

Široka porezna rasterećenja sada se sudaraju s već napregnutim javnim financijama. Njemački deficit dosegnuo je 3,7 do 4,25 posto BDP-a (INSM). Francuska je na 5,1 posto (IMF). Očekuje se da će se broj zemalja eurozone u postupku prekomjernog deficita, formalnom procesu Europske unije za obuzdavanje manjka iznad 3 posto BDP-a, ove godine povećati s 10 na 13 (Cyprus Mail).

Talijanska premijerka Giorgia Meloni tražila je da se energetska potrošnja izuzme iz izračuna deficita, kao što je već učinjeno s dijelom izdataka za obranu. Nijedna druga država članica nije je javno poduprla (Euronews). Prijedlog nije prošao, ali je jasno pokazao političku napetost: vladama je lakše pokušati promijeniti računovodstvo nego samu politiku.

Devet dana u lipnju

Španjolska sniženja PDV-a na električnu energiju i plin istječu 1. lipnja, uz očekivani rast cijena od 9,9 posto i 11,7 posto (Spain in English). Talijansko smanjenje poreza na gorivo istječe 6. lipnja. Europska središnja banka, koja određuje kamatne stope za 20 zemalja eurozone, 11. lipnja odlučuje o kamatama, a ulagači očekuju povećanje (CNBC). Njemačka mjera vrijedi do 30. lipnja.

Europska središnja banka ne može povećati ponudu nafte podizanjem kamatnih stopa, ali uz inflaciju u eurozoni od 3 posto i cilj od 2 posto teško može samo čekati (ECB). Ako subvencije isteknu u isto vrijeme kada porastu troškovi zaduživanja, kućanstva s nižim primanjima plaćat će više za energiju kod kuće i više za kredit u banci. Euroskupina je u Nikoziji dogovorila načela, ali nije uspostavila mehanizam za koordinirani izlazak iz mjera. Svaka država sama odlučuje kada će povući svoje subvencije. Prvi rok stiže za devet dana.