Američki zakon cilja ASML u Kini

Predloženi američki zakon proširio bi izvozne kontrole SAD-a na ASML, nizozemsku tvrtku koja proizvodi jedine strojeve sposobne za izradu najnaprednijih poluvodiča. Spor se svodi na pitanje tko odlučuje što ASML smije prodavati, servisirati i nadograđivati: nizozemska vlada ili američki Kongres.

Što ASML proizvodi i zašto ga Kina želi

ASML proizvodi litografske strojeve, opremu koja usmjerenom svjetlošću prenosi mikroskopske uzorke elektroničkih sklopova na silicijske pločice. Njegovi najnapredniji sustavi, poznati kao EUV, odnosno litografija ekstremnim ultraljubičastim svjetlom, nemaju konkurenciju. Bez EUV-a nije moguće proizvoditi najsnažnije čipove.

Kina je posljednjih godina bila ASML-ovo najbrže rastuće tržište. U protekle tri godine tvrtka je od kineskih kupaca uprihodila oko 27 mlrd. eura, prema podacima specijaliziranih tržišnih praćenja, a Kina i nakon ranijih ograničenja predvođenih SAD-om i dalje čini procijenjenih 19 do 20 posto očekivanih prihoda (ad-hoc-news, Reuters). Upravo zato novi zakon ima težinu: ne pogađa samo tehnološku politiku, nego i velik dio ASML-ova poslovnog modela.

Zakon MATCH, predstavljen u američkom Zastupničkom domu i Senatu u travnju 2026., trebao bi zakonski učvrstiti i proširiti američka ograničenja na izvoz opreme za proizvodnju poluvodiča u Kinu (ChinaTalk, Broadband Breakfast). Još nije na snazi. No Washington ga već koristi kao političku polugu.

Američki ministar trgovine Howard Lutnick 19. lipnja izravno je ASML-u iznio ozbiljniju sumnju: Washington vjeruje da je jedan vrhunski EUV stroj možda završio u Kini. ASML je to odbacio, navodeći da prati globalnu flotu od 314 aktivnih EUV sustava i da nijedan nije u Kini (Reuters, Boursorama). Zasad ne postoji službeni nalaz koji bi potvrdio američku tvrdnju.

Servis je stvarna poluga pritiska

SAD može zahvatiti nizozemsku tvrtku zbog pravila poznatog kao Foreign Direct Product Rule, odnosno pravila o stranom izravnom proizvodu. Ono Washingtonu omogućuje da ograniči prodaju proizvoda izrađenog izvan SAD-a ako je nastao uz određenu američku tehnologiju ili opremu. Budući da su dijelovi, programska rješenja i intelektualno vlasništvo američkog podrijetla ugrađeni u globalni lanac čipova, to pravilo ima učinak daleko izvan američkih granica (Handelsblatt, Techzine).

MATCH bi otišao korak dalje jer bi ciljao održavanje strojeva koji su već ugrađeni u kineske tvornice. Tu se nalazi najosjetljiviji ekonomski dio priče. Takvi strojevi zahtijevaju stalni terenski inženjerski rad, pričuvne dijelove, softverske nadogradnje i kalibraciju. Ako kalibracija počne odstupati, tvornice iz svake silicijske pločice dobivaju manje ispravnih čipova, a kvaliteta proizvodnje brzo pada.

ASML-ovi prihodi od servisiranja postojeće baze strojeva dosegnuli su oko 8,2 mlrd. eura u 2025., prema industrijskim procjenama (36Kr). Zabrana održavanja zato bi istodobno pogodila ponavljajući, visokoprofitabilni izvor prihoda i postupno oslabila kinesku proizvodnju čipova.

Tko u Europi gubi

Novac koji ASML zarađuje u Kini ne ostaje samo u Nizozemskoj. Njime se financira istraživačka mreža koja povezuje ASML, belgijski institut imec i velike proizvođače čipova (imec). Ako se taj prihod smanji, smanjuje se i prostor za istraživanje i razvoj upravo u trenutku kada Europska unija kroz Europski akt o čipovima pokušava izgraditi vlastite poluvodičke kapacitete (Akcie.cz).

Njemačka automobilska industrija dodaje drugi sloj rizika. Mnogi čipovi za automobile proizvode se na starijim DUV strojevima, koji koriste duboko ultraljubičasto svjetlo i tehnološki su manje napredni od EUV-a, ali bi također mogli biti obuhvaćeni ograničenjima iz zakona MATCH. Ako kineske tvornice izgube pristup održavanju DUV opreme, mogla bi se stegnuti opskrba zrelim čipovima koji se ugrađuju u automobile, tvorničke robote i industrijsku elektroniku. To ne znači automatski povratak nestašica iz razdoblja 2021. do 2023., ali povećava rizik.

ASML-ov izvršni direktor upozorio je da prestrogi embargo može imati suprotan učinak, jer bi Kinu mogao potaknuti da ubrza vlastiti litografski program umjesto da ga zaustavi (BFM Business). Francuska je problem formulirala najizravnije: Europa može imati strateškog prvaka, a ipak nemati suverenost ako se pravila za njegovo poslovanje pišu u Washingtonu (FrenchWeb).

Nizozemski ministar trgovine Sjoerd Sjoerdsma otputovao je 23. lipnja u Washington kako bi lobirao protiv zakona MATCH, dok se Nizozemska istodobno priključila američkoj inicijativi Pax Silica za opskrbne lance umjetne inteligencije (Boursorama). Ta dva poteza dobro pokazuju nizozemski položaj. Haag ne može napustiti sigurnosni odnos sa SAD-om. Ali ne može ni prepustiti Washingtonu pravo veta nad najvrjednijom nizozemskom tvrtkom. Vlasništvo nad ASML-om manje vrijedi ako Europa ne odlučuje sama kada ASML smije prodavati, održavati ili nadograđivati vlastite strojeve.