SAD razbija G7 oko ruske nafte

Skupina G7 pala je na najvećem ovogodišnjem ispitu koordinacije. Ministri financija sastali su se 18. i 19. svibnja u Parizu kako bi zajednički odgovorili na energetski šok izazvan krizom oko Irana i Hormuza. Završili su s priopćenjem koje nikoga ni na što ne obvezuje i jednom konkretnom odlukom: jednostranim potezom SAD-a kojem se ostatak saveza protivio. Nafta je na 112 dolara po barelu. Prinosi na obveznice u velikim gospodarstvima dosegnuli su najviše razine u više godina. Europska središnja banka 11. lipnja nema dobru opciju na stolu.

Pariz je donio suzdržanost, ne olakšanje

U priopćenju se govori o „uravnoteženom rastu i makroekonomskoj stabilnosti”, što je diplomatski način da se kaže: nema novog trošenja. Dogovor se sveo na proračunsku suzdržanost, ne na poticaje. Nije bilo zajedničkog puštanja nafte iz strateških zaliha, usklađenih poruka o kamatnim stopama ni izvanrednog paketa mjera.

Jedini stvarni rezultat došao je iz Washingtona. SAD je drugi put produljio izuzeće od sankcija za rusku naftu, iako je europskim saveznicima ranije poručio da to neće ponoviti. Logika je jasna: ruskom naftom nadomjestiti iranske barele koji su nestali nakon zatvaranja Hormuza. Europske vlade tome su se protivile jer potez slabi sankcijski režim koji provode od ruske invazije na Ukrajinu.

Njemački ministar financija Lars Klingbeil pokušao je otvoriti drugo pitanje: uniju tržišta kapitala, odnosno plan da se rascjepkana europska ulagateljska tržišta povežu kako bi novac lakše prelazio granice, te akcijski plan G7 za prehrambenu krizu kojim bi se osigurali mineralni i poljoprivredni lanci opskrbe. Obje teme pokazuju da Berlin ovu krizu vidi šire od cijene nafte. No u sporu oko sankcija nisu dobile prostor.

Francuska je blokirala raspravu o drugom puštanju strateških zaliha nafte preko Međunarodne agencije za energiju. Ožujska intervencija bila je najveća u 50 godina postojanja Agencije, ali je pokrila samo dio izgubljene opskrbe iz Hormuza. Pariz tvrdi da se preostale zalihe moraju čuvati za gore scenarije.

Tržišta su presudu donijela dok je sastanak još trajao. Prinosi na njemačke državne obveznice, odnosno kamata koju Berlin plaća za zaduživanje, dosegnuli su najvišu razinu od 2011. Japanske 30-godišnje obveznice otišle su na rekordne razine. Globalna rasprodaja obveznica bila je suprotna od stabilnosti koju je G7 trebao pokazati.

Nemoguć lipanjski sastanak ESB-a

Time je Europska središnja banka, koja određuje cijenu zaduživanja za 20 zemalja eurozone, uoči sastanka 11. lipnja gurnuta u vrlo uzak prostor.

Inflacija u eurozoni raste gotovo isključivo zbog energije. Kada se iz izračuna uklone energija i hrana, temeljni rast cijena slabiji je. Gospodarstvo je, istodobno, gotovo prestalo rasti. Spoj rasta cijena i zastoja proizvodnje ekonomisti nazivaju stagflacijom. Za središnje banke to je najneugodnija kombinacija jer nijedan potez ne rješava cijeli problem.

Podizanje kamatnih stopa poskupljuje stambene kredite i zajmove poduzećima. To djeluje kada inflaciju pokreće prevelika potrošnja. Ne može, međutim, otvoriti opskrbni pravac kroz Hormuški tjesnac. Tržišta i dalje očekuju povećanje kamata u lipnju, ali ESB bi time zaoštravao politiku protiv problema koji njegovim alatima nije dostupan.

Tko preuzima teret šoka

Njemačka je prognozu rasta za drugo tromjesečje 2026. spustila na 0,3 posto, što je oštar rez i pokazuje koliko energetski šok pritišće već oslabljenu industrijsku bazu. Proizvođači kemikalija, metala i stakla od 2022. smanjuju proizvodnju i broj radnih mjesta. Privremeno smanjenje poreza na gorivo istječe krajem lipnja, a zamjena nije najavljena.

Italija je od Europske komisije zatražila da se energetska potrošnja izuzme iz fiskalnih pravila EU-a, odnosno ograničenja državnog zaduživanja kojih se zemlje eurozone moraju držati. Bruxelles je odbio zahtjev, upozorivši na milijarde eura iz postojećih fondova EU-a koje Italija još nije potrošila. Obrambena potrošnja već se može izuzeti iz tih pravila. Energetska ne može. Nijedna članica G7 nije podržala talijanski zahtjev za širim fiskalnim prostorom.

Komisija 21. svibnja objavljuje nove gospodarske prognoze. Ako potvrde usporavanje, porast će pritisak na Bruxelles da olabavi proračunska ograničenja i na ESB da ne diže kamatne stope. Glavne europske gospodarske institucije trenutačno vuku u različitim smjerovima: G7 prema strožim proračunima, tržišta prema skupljem novcu, a opskrbna kriza ostaje izvan dosega i jedne i druge poluge.