Carine na automobile skaču na 35%

Tens of thousands of legal filings form the new weight of European industrial exports.
Kompozicija slike · tobriefEuropski automobili koji idu na američko tržište sada mogu završiti pod ukupnim carinama do 35 posto. Čelik i aluminij: 60 posto. Trumpova administracija 2. lipnja predložila je dodatnu carinu od 10 posto na izvoz iz EU-a, povrh već uvedenih nameta, optužujući Europu da nedovoljno suzbija prisilni rad u opskrbnim lancima (USTR, CNBC). EU je 2024. u SAD izvezao robe u vrijednosti od 532 mlrd. eura (Bundesregierung). Velik dio te trgovine sada je izložen novom trošku.
Zamjena pravne osnove
Za ove je carine bila potrebna nova pravna odjeća. Vrhovni sud u veljači je presudom 6 prema 3 u predmetu Learning Resources v. Trump zaključio da predsjednik ne može koristiti IEEPA-u, zakon o izvanrednim ovlastima u sigurnosnim krizama, za uvođenje carina (Supreme Court). Sve carine uvedene na toj osnovi ukinute su u roku od nekoliko dana.
Administracija je zato posegnula za drugim zakonom. Američki trgovinski predstavnik 12. ožujka otvorio je istrage prema članku 301 protiv 60 zemalja, koristeći trgovinski propis s izričitom potporom Kongresa. Optužba glasi da te zemlje toleriraju robu nastalu prisilnim radom u svojim opskrbnim lancima. EU dobiva 10 posto; zemlje bez zakona o prisilnom radu, poput Japana i Južne Koreje, suočene su s 12,5 posto.
Politički okvir je učinkovit jer se malo tko može postaviti protiv borbe protiv iskorištavanja radnika. No Bernd Lange, predsjednik odbora Europskog parlamenta za trgovinu, nalaze je nazvao „posve apsurdnima” (NBC News), podsjećajući da je EU 2024. usvojio vlastitu zabranu uvoza proizvoda nastalih prisilnim radom (Council of the EU). Njegova je ocjena: „Najprije se odluči o carinskoj mjeri, a zatim se pronađe odgovarajuće pravno obrazloženje.”
Washington ipak ima argument koji se ne može tek otpisati. Uredba EU-a o prisilnom radu počinje se primjenjivati tek u prosincu 2027. Za razliku od američkog pristupa, prema kojem se svaki proizvod iz kineske regije Xinjiang smatra sumnjivim dok uvoznik ne dokaže suprotno, Europa teret dokazivanja stavlja na regulatorna tijela, a ne na poduzeća. Europska komisija carine je nazvala „neopravdanima”. Obje strane tvrde da žele isti cilj, ali trogodišnja odgoda provedbe slaba je pregovaračka pozicija.
Tko plaća zbrojene carine
Namet zbog prisilnog rada dodaje se na postojeće carine, pa se stvarna šteta vidi tek u ukupnom teretu.
Trgovinski dogovor iz Turnberryja, okvir EU-a i SAD-a iz kolovoza 2025., postavio je većinu carina na 15 posto. S dodatnih 10 posto, osnovica za većinu izvoza iz EU-a raste na 25 posto. Kod čelika i aluminija, gdje carine prema članku 232 zbog nacionalne sigurnosti već iznose 50 posto, ukupna stopa doseže 60 posto. Kod automobila, koji već nose 25 posto prema postojećim automobilskim carinama, dodatak gura stopu prema 35 posto. Bernstein Research procjenjuje da bi samo povećanje od 10 postotnih bodova ove godine smanjilo operativnu dobit njemačkih proizvođača automobila za 2,6 mlrd. eura.
Farmaceutski proizvodi, najveća izvozna kategorija EU-a prema SAD-u s 22,5 posto ukupne robne trgovine, izričito su izuzeti, kao i energija i dijelovi za zrakoplove. Time je Irska, snažno oslonjena na farmaceutsku industriju, zasad zaštićena, dok su njemački automobilski i strojarski sektor potpuno izloženi.
DIHK, njemačka gospodarska komora, izvještava da se 59 posto anketiranih poduzeća već suočava s rastom troškova usklađivanja zbog američkih carina, a 14 posto smanjuje poslovanje u SAD-u. Među tvrtkama koje ostaju na američkom tržištu, 68 posto trošak prebacuje na američke kupce kroz više cijene. Europski izvoznici gube dio marže, američki potrošači plaćaju više cijene. Omjer ovisi o pregovaračkoj snazi, ali dvije trećine poduzeća već je odlučilo kako će rasporediti trošak.
Carine još nisu konačne. Javno savjetovanje traje do 6. srpnja. Izuzeće farmaceutskih proizvoda najveća je otvorena varijabla: ako nestane, izloženost EU-a porasla bi za otprilike petinu. Članak 301 ima čvršće uporište u Kongresu nego što ga je imala IEEPA. No opće carine prema savezničkim državama zbog rokova provedbe propisa još nisu prošle sudski test. Na to će morati odgovoriti sljedeći pravni izazov.
How was this article?
Help us get better
Help us get better
Details about this article
- Model:
- claude-opus-4-6
- Generated:
- 6/4/2026, 3:20:34 AM
- Pipeline run:
- eu_pipeline_20260604_015005
- Watermark:
- SynthID (Google's invisible watermark)
- Human review:
- None before publication