Washington traži enklave na Grenlandu

The demand for permanent sovereign soil on a landscape that refuses to be owned.
Kompozicija slike · tobriefSjedinjene Države desetljećima drže vojne baze diljem Europe, ali na tuđem teritoriju. U Njemačkoj, Italiji i Portugalu države domaćini zadržavaju formalni suverenitet i, barem na papiru, pravo odbiti pristup. Zahtjevi koje Washington sada postavlja oko Grenlanda taj bi gubitak suvereniteta učinili pravnim pravilom i otišli dalje od postojećih europskih aranžmana.
Izvješća objavljena 18. svibnja otkrila su tajne trilateralne pregovore u kojima SAD traži tri stvari: „trajnu klauzulu” kojom bi se jamčila stalna američka vojna prisutnost i nakon moguće grenlandske neovisnosti, stvarno pravo veta na strana ulaganja te tri nove baze označene kao „suvereni američki teritorij” (United24 Media, Times Now). Nekoliko sati poslije grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen sastao se s Trumpovim izaslanikom Jeffom Landryjem i poručio bez uvijanja: „Grenlandski narod nije na prodaju” (Copenhagen Post, ABC Nyheter).
Formalizacija modela Lajesa
Sadašnji američko-danski obrambeni sporazum, potpisan 1951. i ažuriran 2004., Washingtonu već daje širok pristup Grenlandu. Svemirska baza Pituffik prostire se na 625 četvornih kilometara. No američka postrojenja ondje djeluju na dansko-grenlandskom tlu, a ne na zemljištu u američkom vlasništvu (SOF News).
Zahtjev za suverenim teritorijem mijenjao bi samu narav tog odnosa. Jedini europski presedan su britanska područja Akrotiri i Dhekelia na Cipru, koja je Vrhovni sud Ujedinjene Kraljevine opisao kao „ostatak britanske kolonije” (DW). Jednako je nov i zahtjev za vetom na ulaganja: Washington želi ovlast provjere grenlandskog gospodarstva, iako je grenlandski zakon o provjeri ulaganja u strateške sektore odgođen do jeseni 2026. SAD, drugim riječima, traži nadzor nad okvirom koji još ne postoji (Arctic Today).
Postojeći model baza već se troši u Europi. Italija je u ožujku odbila američkim bombarderima pristup Sigonelli za operacije prema Iranu, pozivajući se na obvezu parlamentarnog odobrenja (Analisi Difesa). U Portugalu su ministri priznali da SAD zrakoplovnu bazu Lajes može koristiti kroz „prešutna odobrenja”, pri čemu se Lisabon obavještava naknadno umjesto da ga se prethodno pita za dopuštenje (CNN Portugal). Grenlandski zahtjevi formalizirali bi ono što Portugal trpi neformalno, a zatim otišli korak dalje.
Paraliza Kopenhagena, veto Nuuka
Danska je osam tjedana bez funkcionalne vlade. Tehnička administracija ne može obvezati parlament, a dansko ustavno pravo za ustupanje teritorija traži većinu od pet šestina zastupnika (POV International). Pokušava se sastaviti nova manjinska vlada desnog centra, ali dogovora još nema (Politiken).
Grenland tu prazninu popunjava vlastitim ustavnim instrumentima. Prema Zakonu o samoupravi iz 2009., kojim je Grenland dobio nadzor nad vlastitim resursima i trgovinskom politikom neovisno o Kopenhagenu, grenlandski parlament može blokirati ulagačke poslove i koncesije za iskorištavanje sirovina. I Nielsen, koji pripada desnom centru, i ministar vanjskih poslova Múte B. Egede, lijevi socijalist, odbacuju američke zahtjeve. Taj konsenzus preko ideoloških podjela najjači je adut koji Nuuk trenutačno ima (ABC Nyheter).
Tiha kupnja
Europska unija nema pravni mandat za izravno upletanje u pregovore o bazama na Grenlandu. Grenland je Europsku zajednicu napustio 1985. Europski parlament američko je ponašanje nazvao „velikom prijetnjom strateškim interesima EU-a” (Constitutional Discourse), ali strateške posljedice važnije su od bilo koje briselske izjave.
Francuska djeluje samostalno. Ministar trgovine Nicolas Forissier posjetio je Nuuk 15. svibnja i potpisao sporazum o geološkom kartiranju s državnom geološkom službom BRGM (Capitol.fr). Njemačka verbalno podupire Dansku, ali ne nudi arktičku strategiju (Spiegel). Poljska šuti jer joj je bilateralni odnos s Washingtonom važniji od nordijske solidarnosti (Defence24).
Gospodarsko nadmetanje možda je već dobrim dijelom odlučeno. Critical Metals Corp, društvo pod američkom kontrolom, drži 92,5 % grenlandskog nalazišta Tanbreez, najvećeg nerazvijenog izvora teških rijetkih zemalja izvan Kine. Taj je udio osiguran uz potporu EXIM Banke, što znači da je američko državno financiranje zaključalo pristup resursu dok je vojni spor privlačio naslovnice (Le Monde, IFRI). Financiranje EU-a za arktičko rudarstvo ostaje „uglavnom neiskorišteno”. Izaslanik Landry rekao je da mu je Trump naložio da „stekne što više prijatelja” (RTE). Gospodarski paket nije najavljen. Dok pregovori o suverenitetu zapinju, SAD osigurava gospodarsku kontrolu bez potrebe za formalnim pristankom Nuuka.
How was this article?
Help us get better
Help us get better
Details about this article
- Model:
- claude-opus-4-6
- Generated:
- 5/19/2026, 2:24:16 PM
- Pipeline run:
- eu_pipeline_20260519_121239
- Watermark:
- SynthID (Google's invisible watermark)
- Human review:
- None before publication