Spor oko Usmanova ostavlja EU sedam dana

EU-ov popis sankcioniranih ruskih državljana trebao je prestati vrijediti u ponoć 15. rujna. Nakon što prijepodnevni sastanak veleposlanika država članica nije donio dogovor, na poslijepodnevnoj je sjednici postignuta politička suglasnost o sedmodnevnom produljenju svih postojećih uvrštenja, do 22. rujna (Interfax-Ukraine, European Pravda). Time imena ostaju na popisu, ali temeljni spor nije riješen: prema navodima diplomata, Francuska i Slovačka odbijaju redovito produljenje sve dok Vijeće, u kojem vlade država članica donose obvezujuće odluke EU-a, s popisa ne ukloni ruskog milijardera Alishera Usmanova (Politico).

Veleposlanici mogu politički usuglasiti tekst, no Vijeće ga još mora službeno donijeti. Irska, koja predsjeda Vijećem tijekom šestomjesečnog razdoblja, posredovala je u postizanju kompromisa, ali ne može nadglasati ni Francusku ni Slovačku (Council of the EU).

Zašto dvije vlade mogu blokirati produljenje za sve

Za produljenje režima sankcija potrebna je jednoglasna odluka, pa ga može zaustaviti bilo koja vlada. Slovačka je, dakle, i sama već imala pravnu mogućnost blokade. Uključivanje Francuske nije promijenilo odnos glasova, ali je politički otežalo izolaciju protivnika produljenja: usamljeni prigovor prerastao je u spor iza kojega stoji i jedna od najvećih država članica.

Francuska je prihvatila privremeno produljenje, ali prema izjavama diplomata i dalje uvjetuje dugoročniji dogovor uklanjanjem Usmanova s popisa. Njezino je izaslanstvo drugim veleposlanicima poručilo: „Suočeni smo s konkretnim pitanjem nacionalne sigurnosti i želimo pozitivno odgovoriti međunarodnim partnerima koji su nam se obratili u vezi s gospodinom Usmanovom“, ne ponudivši dodatno objašnjenje. Nijedan imenovani francuski dužnosnik nije javno preuzeo odgovornost za taj zahtjev, a Ministarstvo vanjskih poslova odbilo ga je komentirati (Euronews).

Slovačka traži uklanjanje Usmanova i oligarha Mikhaila Fridmana te se protivi prijedlogu da se sankcije ubuduće produljuju svakih dvanaest, umjesto svakih šest mjeseci (Euronews). Sličan je zahtjev postavila i u ožujku, prije nego što je u posljednji trenutak odustala od blokade (LRT).

Azerbajdžanski trag

Najkonkretnije objašnjenje francuskog stajališta vodi prema Azerbajdžanu. EUobserver objavio je da je Azerbajdžan lobirao za Usmanova, dok istodobno pod optužbom za špijunažu drži francuskog državljanina Martina Ryana, čiji povratak traži Pariz. Među diplomatima se zato pojavila pretpostavka o razmjeni ukidanja sankcija za oslobađanje pritvorenika, ali zasad je riječ samo o tragu: postojanje takvog dogovora ne potvrđuje nijedan francuski, azerbajdžanski ni dokument EU-a.

Opći sud Europske unije odbacio je u veljači 2024. Usmanovljevu tužbu i potvrdio da je riječ o vodećem poslovnom čovjeku u sektorima koji ruskoj državi donose znatne prihode (General Court). Presuda Francuskoj nije nametnula nikakvu pravnu obvezu da traži njegovo uklanjanje s popisa. Zahtjev Pariza stoga je politički izbor, a ne provedba sudske odluke.

Što prestaje vrijediti 22. rujna

Ne bude li dogovora do isteka roka, pravne će se posljedice razlikovati ovisno o vrsti mjere. Zabrana putovanja, uređena vanjskopolitičkom odlukom s unaprijed određenim rokom važenja (Decision 2014/145/CFSP), prestala bi vrijediti. Zamrzavanje imovine uređeno je zasebnom uredbom (Regulation 269/2014), koja nema usporedivu odredbu o isteku i neposredno obvezuje sve države članice. Uredba bi zato ostala na snazi sve dok je Vijeće ne ukine ili dok ne uslijedi sudska intervencija, čak i ako zabrana putovanja istekne.

Istom se taktikom u srpnju poslužila Grčka, uskrativši suglasnost za paket sankcija EU-a sve dok ostale vlade nisu prihvatile izuzeće za brodarske prijevoznike povezane s Grčkom koji prevoze ruski ukapljeni prirodni plin (Al Jazeera). Mehanizam je jednak: uski nacionalni interes postaje poluga za utjecaj na cijeli EU jer jednoglasno odlučivanje svakoj vladi daje pravo blokade. Takvo se uvjetovanje sada sa sektorskih iznimaka proširilo i na redovito produljenje sankcija protiv konkretnih osoba.

Sedmodnevno produljenje pokazalo je da sve države članice žele izbjeći prekid sankcija, ali nije potvrdilo stabilnost režima. Prema navodima diplomata, Francuska njegovo produljenje uvjetuje uklanjanjem Usmanova, dok javnosti ne želi otkriti koji nacionalni sigurnosni interes time štiti. Isti će akteri 22. rujna ponovno pregovarati s jednakim pravom blokade, ali s još manje vremena.