Volkswagen razmatra 100.000 otkaza i zatvaranja

Sto tisuća radnih mjesta. To je brojka o kojoj se, prema pisanju medija, raspravlja u Volkswagenu dok koncern razmatra znatno dublje restrukturiranje: moguće zatvaranje četiriju njemačkih tvornica i premještanje proizvodnje električnih vozila prema jugu i istoku Europe (Tagesschau, CNBC). Odluka uprave još nije formalno donesena. No sama razina razgovora pokazuje da VW više ne reže samo troškove, nego odlučuje koje se europske tvornice još uklapaju u njegovu strategiju električnih automobila.

Volkswagen je već pristao ukinuti oko 35.000 radnih mjesta u svojoj osnovnoj marki do 2030., uz njemačke zaštitne mehanizme koji bi do tada trebali spriječiti prisilne otkaze (NDR). Novo je to što bi se, prema tim informacijama, rezovi mogli proširiti daleko iznad dogovorenog okvira. Glavni izvršni direktor Oliver Blume navodno želi smanjiti globalni proizvodni kapacitet VW-a s više od 12 milijuna vozila godišnje prema 9 milijuna (Finanzen.net).

To je ključno jer automobilske tvornice nose golema fiksna opterećenja: strojeve, zgrade, ugovore o energiji i stalno zaposlene radnike. Kada pogon radi ispod kapaciteta, ti se troškovi raspoređuju na manji broj automobila, pa svako vozilo postaje skuplje za proizvodnju. VW je izgradio mrežu tvornica za prodajno tržište koje više nema. Održavanje takvih pogona otvorenima znači plaćati proizvodne trake koje rade premalo.

Kineski pritisak dolazi s obje strane

Pritisak konkurencije vidi se u brojkama. Udio stranih marki u Kini pao je s 57 posto 2020. na 32 posto 2025., što je pogodilo najprofitabilnije tržište Volkswagena (RTE/Reuters). Istodobno su električni automobili proizvedeni u Kini do sredine 2024. dosegnuli 27,2 posto prodaje električnih vozila u EU-u, nakon samo 3,5 posto 2020. (CSIS). VW gubi s obje strane: jeftiniji kineski suparnici uzimaju mu kupce u Kini i sve snažnije ulaze u Europu.

Europska potražnja za automobilima pritom se ne urušava. Registracije baterijskih električnih vozila porasle su u svibnju 2026. za 39,1 posto u EU-u, Ujedinjenoj Kraljevini i zemljama EFTA-e (Global Banking & Finance/Reuters). Kupci prelaze na električne automobile. Problem je u tome što ih ne kupuju dovoljno od Volkswagena, barem ne dovoljno da popune tvornički prostor projektiran za dvanaest milijuna vozila godišnje. Carine EU-a na kineske električne automobile mogu usporiti pritisak, ali ne mogu same popraviti industrijsku kartu nastalu za tržište koje je nestalo.

Njemačka gubi, Španjolska dobiva, sigurnosti nema

Četiri njemačka pogona koja se spominju kao mogući rizik, Hannover, Emden, Zwickau i Audijev Neckarsulm, zapošljavaju desetke tisuća ljudi izravno i drže šire mreže dobavljača i uslužnih poslova (Deutschlandfunk). Zwickau već pokazuje obrazac i prije bilo kakvog formalnog zatvaranja: tvornica je prešla s tri smjene na dvije, a broj zaposlenih smanjen je za otprilike 1.200, na oko 8.000 (Zeit). Lokalni dobavljači osjećaju svako usporavanje ritma.

Proizvodnja koju VW povuče iz Njemačke mora se negdje premjestiti. Španjolska je najjasniji dobitnik: VW je ondje najavio 10 mlrd. eura ulaganja u električna vozila i baterije, uz procjenu do 30.000 neizravnih radnih mjesta (Casa Real). Portugalska tvornica u Palmeli izabrana je za budući početni električni model ID.1 (New Energy Brasil). No „dobitnik” je relativan pojam. Ista je tvornica ove godine na devet tjedana zaustavila liniju T-Roca jer jedan slovenski dobavljač dijelova nije mogao isporučivati, zbog čega su radnici završili na smanjenim primanjima (New Energy Brasil). Dobiti budući model ne znači izbjeći ovisnost o sljedećoj odluci jednog koncerna.

Izloženost srednje Europe manje se vidi kroz zatvaranje pogona, a više kroz narudžbe. Češka automobilska industrija čini 20,8 posto izvoza te zemlje (BNP Paribas Economic Research). Kada Škoda, koja je u vlasništvu VW-a, planira do 2028. smanjiti broj neizravno zaposlenih za 15 posto (Aktualne.cz), učinak se prelijeva na slovačke i poljske dobavljače koji ovise o obujmu narudžbi iz njemačkih montažnih pogona.

Što može usporiti rezove

Politički otpor bit će snažan. IG Metall, vodeći njemački industrijski sindikat, Volkswagenovo radničko vijeće i zemaljska vlada Donje Saske, koja ima vlasnički udio u koncernu, odbacili su zatvaranje tvornica (Tagesschau, Deutschlandfunk). Njemački sustav suodlučivanja daje radnicima formalna mjesta u korporativnim nadzornim strukturama, pa oni ne mogu samo prosvjedovati, nego imaju pravni mehanizam za odgodu ili preoblikovanje restrukturiranja.

Taj otpor može promijeniti tempo i oblik rezova. No najvažnije brojke još nedostaju: nitko nije objavio punu procjenu radnih mjesta kod dobavljača i u uslužnim djelatnostima oko ugroženih njemačkih pogona, niti jasnu podjelu između radnih mjesta koja bi nestala odlascima u mirovinu i onih koja bi završila otkazima. Dok se te brojke ne pojave, Europa promatra restrukturiranje čiji je ukupni društveni trošak i dalje podcijenjen.