Vučić napušta predsjedništvo zbog izbora

Aleksandar Vučić podnio je ostavku na mjesto predsjednika Srbije u nedjelju, 27. rujna, kako bi predvodio svoju stranku na prijevremenim parlamentarnim izborima 25. listopada i vodio kampanju za premijersku dužnost (Reuters, BTA). Odriče se dužnosti koju već obnaša za onu koju mu može povjeriti samo nova parlamentarna većina. Nakon višemjesečnih prosvjeda Srbija je ušla u predizbornu kampanju, a Vučić sada pokušava izbore pretvoriti u put povratka na vlast.

Taj je potez bio unaprijed planiran. Vučić je 9. rujna raspustio parlament s 250 zastupničkih mjesta i raspisao izbore za listopad, ispunivši jedan od glavnih zahtjeva studentskog prosvjednog pokreta (AP). Ouest-France je početkom mjeseca izvijestio i o datumu izbora i o tome da Vučić razmatra ostavku (Ouest-France).

Predsjednica parlamenta Ana Brnabić, bliska Vučićeva saveznica, trebala bi u ponedjeljak privremeno preuzeti predsjedničke ovlasti (BTA). Točan trenutak pravne primopredaje još nije potvrđen.

Dva izbora i većina koju treba sastaviti

Građani Srbije 25. listopada biraju parlament (Reuters). Premijersku dužnost preuzima osoba koju podupre taj parlament. Vučić se može vratiti na vlast samo ako njegova lista i partneri osvoje dovoljno mandata da okupe većinu koja će ga poduprijeti.

Izbori za predsjednika moraju uslijediti u roku od otprilike 90 dana, prema BBC-ju na srpskom jeziku. Rok počinje teći objavom ostavke u Službenom glasniku, državnom glasilu u kojem se objavljuju pravni akti. Dok se ostavka ne objavi, rok nije moguće točno odrediti.

Studenti prosvjed prenose na birališta

Vučićev glavni izborni suparnik izrastao je iz prosvjeda nakon smrtonosnog urušavanja nadstrešnice željezničke postaje u Novom Sadu (AP). Izborno povjerenstvo Srbije odobrilo je njihovu listu „Studentska lista – studenti pobjeđuju” 15. rujna, nakon provjere 69.099 potpisa (N1).

Program liste usmjeren je na smanjenje stranačke kontrole nad institucijama koje bi trebale ograničavati vlast (Danas). Jedan je primjer njihov plan da regulatora za medije i državnu radioteleviziju oslobode utjecaja vladajuće stranke.

Kampanja nije ravnopravna. Deutsche Welle izvještava da su provladini mediji studente nazvali „blokaderskom” listom i napali njezina nositelja, Iliju Srdanovića. U istom izvještaju Vučić tvrdi da njegova stranka ima potporu od 47 do 48 posto. To je njegova procjena, a ne rezultat neovisnog ispitivanja javnog mnijenja (DW).

Srbija je pozvala promatrače Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), izbornog ureda Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koja okuplja 57 država. Misija je počela s radom 16. rujna, a 25. rujna počela je raspoređivati 30 dugoročnih promatrača (OSCE/ODIHR). Njihovo će izvješće ocijeniti jesu li izbori provedeni pošteno. Promatrači neće odlučiti tko će vladati.

Zašto susjedi prate izbore

Izbore u Srbiji prate i drugdje u Europi: o njima pišu francuski regionalni listovi, izvještava njemačka međunarodna radiotelevizija, a govori bugarski javni radio. Izvještavanje bugarskog radija upućuje na najkonkretniji europski interes u igri: energiju.

Srbija je kandidatkinja za članstvo u EU-u, ali i dalje kupuje ruski plin. Prema bugarskom javnom radiju, Vučić je 26. rujna razgovarao s Vladimirom Putinom o plinu i očekuje produljenje aneksa sporazuma o isporuci ruskog plina, koji istječe 30. rujna (BNR). Naftni sektor suočen je sa sličnim rokom. Priopćenje kompanije s kraja kolovoza pokazalo je da je američka dozvola za izuzeće od sankcija, koja omogućuje nastavak poslovanja NIS-a, srpske naftne kompanije pod ruskom kontrolom, vrijedila do 30. rujna (NIS). Novije potvrde o njezinu statusu nema.

Ostavka nije stvorila nijedan od tih rokova, ali znači da će se o energetskim vezama Srbije s Rusijom odlučivati usred kampanje. Sljedeća četiri tjedna čovjek koji o njima pregovara formalno je kandidat, a ne predsjednik države.

Zasad nema javno dostupnih dokaza da je Srbija zbog Vučićeve ostavke promijenila smjer. Promijenio se način na koji pokušava ostati na vlasti: sada to ovisi o glasovanju za parlament i većini koju mora sastaviti, u kampanji čiju će izbornu regularnost ODIHR tek procijeniti.