VW-ova Cupra izbjegla carine EU-a

Volkswagenova kineska podružnica prva je dobila izuzeće od europskih carina na električne automobile uvezene iz Kine. Proizvodnju nije preselila u Europu, nego je Bruxellesu dala cjenovnu obvezu: Cupra Tavascan neće se uvoziti ispod dogovorene minimalne cijene. Dogovor iz veljače 2026. pokazuje slabost europske trgovinske obrane. Instrument koji je trebao zaštititi europsku industriju kineskim proizvođačima otvara povoljniji put na tržište.

Rupa u donjoj cjenovnoj granici

Od listopada 2024. električni automobili proizvedeni u Kini pri ulasku u EU podliježu kompenzacijskim carinama, odnosno dodatnim davanjima kojima se želi neutralizirati učinak kineskih državnih subvencija. Carine mogu dosegnuti 45 posto. Europska komisija u siječnju 2026. otvorila je alternativu: izvoznik za svaki model može prihvatiti minimalnu uvoznu cijenu, nakon čega carina nestaje (EC Trade Policy). Dosad je prihvaćen samo jedan takav dogovor, za Cupra Tavascan tvrtke VW Anhui, čime je taj model izuzet od carine od 20,7 posto (EC Trade Policy, electrive).

Bruxelleski think tank Bruegel u tom pristupu vidi tri strukturna problema. Donja cjenovna granica ne snižava cijene kupcima, nego ih učvršćuje. Izvoznici koji prihvate minimalnu cijenu zadržavaju veće marže nego što bi im dopustilo otvoreno tržišno natjecanje. Ako kineske tvrtke prijeđu na taj model umjesto plaćanja carina, EU se odriče približno 2 mlrd. eura godišnje carinskih prihoda (Bruegel). Veće izvozne marže ujedno smanjuju poticaj za gradnju tvornica u Europi, iako je upravo to bio jedan od ciljeva cijelog režima.

Tvornice se svejedno grade

Kineski proizvođači ne čekaju da se sustav cjenovnih obveza ustali. Proizvodne kapacitete već premještaju unutar europskog carinskog prostora.

Geely, treći najveći kineski proizvođač automobila i vlasnik Volva, u ožujku 2026. krenuo je na pet zapadnoeuropskih tržišta (Geely). Umjesto gradnje novih pogona, proizvodnju će osloniti na postojeće Volvove tvornice u EU-u, čiji opskrbni lanci već zadovoljavaju pravila o lokalnom udjelu (Automotive World). BYD je izabrao drugi put: potpuno novu tvornicu u Szegedu u Mađarskoj. SAIC pregovara o montažnoj liniji za MG u španjolskom Ferrolu, kapaciteta 120.000 vozila godišnje (La Tribuna de Automoción). Carine su izvoz iz Kine učinile dovoljno skupim da se proizvodnja u Europi počne isplatiti. Time su ubrzale pomak koji su trebale zaustaviti.

Tko plaća, tko dobiva

Europski kupci automobila dobili su neobičan ishod. Kineski električni automobili prodaju se za otprilike 5.000 do 7.000 eura manje od usporedivih europskih modela. BYD Atto 3 stoji oko 37.000 do 39.000 eura, dok je VW ID.4 blizu 44.000 eura (Inside EVs). U Kini isti proizvođači slične modele prodaju za manje od polovice europske cijene. Carine i minimalne uvozne cijene drže tu razliku dovoljno uskom da europski proizvođači prežive, ali trošak plaćaju potrošači.

Radnici koje bi carine trebale zaštititi brzo gube tlo pod nogama. Europski dobavljači automobilske industrije ukinuli su više od 54.000 radnih mjesta u 2024., a još 22.000 otkaza najavljeno je početkom 2025. (CLEPA). U Španjolskoj su Renaultovi radnici pokrenuli prve štrajkove od 1970-ih, nakon što je uprava zamrznula dodjelu novih modela kako bi pojačala pritisak u pregovorima o plaćama (Cinco Días).

Nove kineske tvornice nude zamjenska radna mjesta, no njihova je kvaliteta sporna. Istraga organizacije China Labor Watch na gradilištu BYD-ove tvornice u Szegedu dokumentirala je smjene od 12 sati, sedam dana u tjednu, uz 11 pokazatelja prisilnog rada prema definicijama Međunarodne organizacije rada. Europski parlament u travnju je podnio službeni upit (CNBC, European Parliament).

Kineske marke već drže više od 15 posto europske prodaje električnih vozila, a njihov se ukupni tržišni udio udvostručuje iz godine u godinu (JATO). Europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič 19. svibnja predložio je nova pravila za opskrbne lance: tvrtke bi ključne sastavnice trebale nabavljati od najmanje tri dobavljača, pri čemu nijedan izvor ne bi smio prelaziti 30 do 40 posto (aktuality.sk). Komisija o tome glasa 29. svibnja.

Pravi test sada je mogu li pravila o diversifikaciji preusmjeriti trend koji carine nisu zaustavile. Europa je podigla cjenovni zid. Kineski proizvođači sada proizvode s obje njegove strane.