Wang Yi prekida švedski diplomatski led

Prvi put nakon 22 godine kineski ministar vanjskih poslova posjetio je Švedsku. Wang Yi stigao je u Stockholm 4. srpnja, u sklopu nordijske turneje koja je od 2. do 8. srpnja obuhvatila Dansku, Švedsku, Finsku i Norvešku (GP, Politiken). Za Peking je to provjera: može li kombinacijom bilateralne diplomacije i gospodarskog pritiska omekšati europske vlade koje prema Kini nastupaju najopreznije.

Tajming nije slučajan. Povjerenik Europske komisije za trgovinu Maroš Šefčovič najavio je da do listopada očekuje „opipljive rezultate” Pekinga u trgovinskim sporovima s Europskom unijom (Euronews, SCMP). Wangova turneja zato izgleda kao prvi potez prije tog roka.

Zašto Stockholm ako se trgovinska politika vodi u Bruxellesu?

Pojedine članice Europske unije ne odlučuju same o carinama prema Kini. Trgovinska politika u nadležnosti je Unije, što znači da Švedska ne može zasebno ukinuti pristojbe koje je Bruxelles već uveo (članak 207. UFEU-a). Europska unija već je obvezujućom uredbom uvela carine na kineska električna vozila (Provedbena uredba 2024/2754).

Vanjska i sigurnosna politika funkcioniraju drukčije. Odluke o sankcijama i diplomatskom stavu traže jednoglasnost u Vijeću, tijelu u kojem sjede vlade država članica. Svaka prijestolnica zato ima pravo veta. Stockholm ne može prepisati europsko trgovinsko pravo u korist Pekinga, ali može utjecati na političku klimu u kojoj Bruxelles odlučuje koliko će često posezati za carinama i istragama protiv subvencioniranog uvoza. Zato se Kini isplati razgovarati bilateralno.

Nordijske vlade zadržale su istu javnu liniju

Domaćini su bili uljudni, ali tvrdi. Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen prije susreta s Wangom javno je izdvojio dvije teme: kinesku potporu ruskom ratu protiv Ukrajine i trgovinske neravnoteže između EU-a i Kine. Rekao je da bi Wang istu poruku trebao čuti u svakoj nordijskoj prijestolnici (Politiken). Finska je razgovore postavila slično, oko odnosa EU-a i Kine, ruskog rata i europske sigurnosti (Yle).

Švedska poruka bila je najoštrija. Ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard otvorila je pitanje Ukrajine i trgovine, naglašavajući jedinstvo Europske unije. Švedski komentatori nisu dopustili da posjet prođe bez slučaja Guija Minhaija, švedskog državljanina i izdavača koji je zatvoren u Kini, a čiji status nije riješen. Kolumnist Jojje Olsson u Expressenu je upozorio da obnova komunikacijskih kanala s Pekingom nosi rizik da sudbina zatočenih državljana postane sporedna tema (Expressen). Taj slučaj pokazuje hoće li Švedska zadržati individualna prava na dnevnom redu kada razgovor krene prema summitima i pristupu tržištu.

Kina drugdje ima bolje ulaze

Nordijska linija zasad je izdržala. Stvarna kineska poluga nalazi se južnije i istočnije.

Njemačka je ključna promjenjiva članica. Kineska konkurencija pogađa njezinu industrijsku jezgru, od automobila do strojeva i kemijske industrije, a njemački mediji taj pritisak opisuju kao „kineski šok” (Handelsblatt). Berlin sve češće podupire europske carine, ali istodobno gura dijalog, jer bi puni trgovinski sukob pogodio njemačku industriju jednako kao i kineske izvoznike (ZDFheute). Prema njemačkim izvješćima, poruka Pekinga Berlinu glasi da bi Njemačka trebala imati „aktivnu ulogu” u usmjeravanju Bruxellesa prema „racionalnijem” stavu (ZEIT).

Mađarska je drukčija vrsta prilike. Budimpešta je nacionalnu industrijsku strategiju vezala uz kineski kapital: prva europska tvornica osobnih automobila BYD-a i CATL-ova tvornica baterija u Debrecenu strateški su stupovi tog modela (HIPA). Mađarsko pravo veta u vanjskoj politici daje joj mogućnost blokiranja zajedničkih stajališta Vijeća prema Kini, iako trgovinsko pravo ne može mijenjati sama.

Litva je upozorenje ostalima. Nakon što je Vilnius 2021. dopustio otvaranje tajvanskog predstavništva, Peking je snizio razinu odnosa i posegnuo za gospodarskim pritiskom, zbog čega je Europska komisija tužila Kinu pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (LRT). Taj presedan svakoj maloj članici EU-a pokazuje cijenu bilateralnog angažmana koji bi mogao izgledati kao nagrada za pritisak: slabi vjerodostojnost zajedničkog europskog stava.

Listopadski test

Kad istekne rok koji je postavio Bruxelles, ključno će biti nudi li Peking dovoljno u vezi s viškom industrijskih kapaciteta i pristupom tržištu da uspori sve širu upotrebu europskih carina, kvota za čelik i carinske provedbe (AP, Internazionale/Reuters). Wangova nordijska turneja nije razbila europsku liniju. Peking je ne mora razbiti. Dovoljno mu je potkopati politički konsenzus toliko da najtvrđi instrumenti ostanu u ladici. Bruxelles drži trgovinske alate, ali Njemačka, Mađarska i ostale članice određuju koliko će politički skupo biti njihovo korištenje.