Washington slaže NATO 3.0

Washington je u Bergen pozvao pet europskih saveznika kako bi unaprijed otvorio pregovore o tome tko će nositi veći dio europskog tereta konvencionalne obrane. Takav sastanak ne može promijeniti pravila NATO-a: svaka članica i dalje može blokirati odluke za formalnim stolom (NATO). No ako uži krug država najprije usuglasi paket, ostalima se izbor sužava: prihvatiti već oblikovan plan ili preuzeti politički teret optužbe da koče odvraćanje.

Soba u kojoj se piše dogovor

Sjedinjene Države okupile su Finsku, Švedsku, Njemačku, Poljsku i Nizozemsku pod oznakom „NATO 3.0”: Europljani bi preuzeli veći dio konvencionalne obrane, dok bi Washington dio pozornosti i resursa usmjerio drugamo (ISDP, upday). Javnost zasad nije dobila odluke o promjenama zapovijedanja, ciljevima spremnosti ni financiranju.

Snaga takvog formata nije u formalnom glasanju, nego u onome što mu prethodi. Kada odabrane vlade prije službenih pregovora usklade stajališta, dogovore formulacije i usporede doprinose, stvaraju politički pritisak na sve koji dolaze poslije. NATO odlučuje konsenzusom, što znači da svaka članica ima pravo veta. Ali unaprijed dogovoren paket pretvara veto u skupu političku gestu. Države koje nisu bile u sobi gube dio utjecaja prije nego što pregovori službeno počnu.

Sam odabir država šalje poruku. Finska ima najdulju kopnenu granicu NATO-a s Rusijom. Njemačka drži sredinu europskog prostora. Poljska je logistička kralježnica istočnog krila. Zajedno ocrtavaju model u kojem Europa preuzima veći dio kopnene obrane Saveza. Ono što još nedostaje jest sustav koji bi to učinio provedivim: zajednička zapovjedna ovlast, popunjena oprema, dogovoreno financiranje i uvježbane postrojbe koje se mogu brzo kretati zajedno.

Što se zapravo gradi

Njemačka je najjasniji test pretvaraju li se politička obećanja u stvarnu vojnu sposobnost. Brigada 45 u Litvi, prva stalno razmještena teška borbena brigada Bundeswehra izvan Njemačke, trebala bi do kraja 2027. imati oko 5.000 pripadnika, premda se vojarne još grade (Euronews, n-tv).

Od 1. srpnja njemačko-nizozemsko vojno zapovjedništvo iz Münstera preuzelo je operativni nadzor nad NATO-ovim snagama raspoređenima za Estoniju i Latviju; prema dostupnim izvješćima, riječ je o oko 50.000 vojnika (Zeit, Deutschlandfunk). U praksi to znači da europsko zapovjedništvo sada odlučuje kako se savezničke snage u tim državama obučavaju, razmještaju i reagiraju.

Poljska prima oko 10.000 američkih vojnika u rotacijskom rasporedu, uz istureni američki zapovjedni element u Poznańu (LRT, Forsal). O stalnoj američkoj bazi i dalje se pregovara. Imena postrojbi, stvarne lokacije i rokovi gradnje pokazuju više od političkih slogana.

Europi još nedostaje ono što plan podrazumijeva

Preuzeti veći udio unutar NATO-a nije isto što i steći sposobnost samostalnog djelovanja. IFRI upozorava da stvarna europska težina ovisi o ovlastima u zapovjednim lancima, a ne samo o europskim zastavama na NATO-ovim stožerima (Ifri). Zaklada Robert Schuman upozorava da Europa može povećati obrambene proračune, a da pritom ne dobije stvarnu suverenost ako ostane ovisna o američkom zapovijedanju, satelitima i strateškom prijevozu (Fondation Robert Schuman).

Manjak ljudi i opreme jednako je konkretan. Njemačka aktivna vojska trebala bi narasti s oko 185.000 na najmanje 260.000 pripadnika, dok bi se pričuva trebala povećati s približno 66.000 na 200.000. Ministar obrane Boris Pistorius već je upozorio na nedostatak specijaliziranog osoblja samo za litavsku brigadu (Tagesschau). Finski i švedski stručnjaci napominju da se neke američke sposobnosti, uključujući proturaketnu obranu i satelitske mreže, ne mogu brzo zamijeniti europskim rješenjima (Svenska Yle).

Poljski mediji ističu zaseban politički rizik: da američko biranje partnera podijeli NATO na saveznike prvog i drugog reda (WP). Varšava od takvog odabira ima koristi zbog visokih obrambenih izdvajanja i položaja na prvoj crti. Saveznici koji nisu pozvani plaćaju političku cijenu isključenosti.

Sastanak na vrhu u Ankari kasnije ove godine pokazat će je li bergenška soba za pisanje dogovora proizvela paket koji će širi Savez prihvatiti ili će isključene članice tek tada shvatiti da su stvarne odluke donesene prije nego što su ušle u prostoriju.