Washington cilja starije ASML strojeve

Svaki AI chatbot i generator slika radi na naprednim čipovima. Ti se čipovi mogu masovno proizvoditi samo strojevima jedne tvrtke: ASML-a, sa sjedištem u nizozemskom Veldhovenu. ASML je u svijetu poluvodiča ono što bi bio jedini proizvođač tiskarskih strojeva u svijetu koji živi od knjiga. Njegovi litografski sustavi projiciraju uzorke strujnih krugova na silicijske pločice snopovima ekstremno ultraljubičastog svjetla, tehnologijom koju nijedna druga tvrtka nije uspjela ponoviti u velikom opsegu. ASML je za 2025. prijavio 32,7 mlrd. eura neto prihoda od prodaje, a za 2026. najavljuje 34 do 39 mlrd. eura, ponajprije zbog potražnje povezane s umjetnom inteligencijom (ASML annual report).

Zbog toga je Nizozemska, gotovo usput, postala jedna od strateški najvažnijih zemalja u utrci za umjetnu inteligenciju. Ovaj je tjedan ušla u proturječje koje pokazuje koliko je europski položaj izložen.

Nizozemska se 23. lipnja pridružila Pax Silici, američki predvođenoj skupini zemalja koje usklađuju politiku oko minerala, energije, čipova i podatkovnih centara kako bi opskrbni lanci umjetne inteligencije ostali među savezničkim državama (US State Department). Istoga tjedna nizozemski ministar trgovine Sjoerd Sjoerdsma otputovao je u Washington kako bi lobirao protiv američkog zakona koji bi Kongresu omogućio da određuje što nizozemske tvrtke smiju prodavati i kome (Reuters). Nizozemska se tako priključuje savezu, ali osporava pravila koja bi iz njega mogla proizaći. To je europski problem s hardverom za umjetnu inteligenciju.

Zašto stroj za proizvodnju čipova postaje oružje

Pax Silica pokrenuta je u prosincu 2025., a zatim proširena na više od deset partnera, među njima Japan, Južnu Koreju, Indiju i nekoliko članica Europske unije. Zamjenik američkog državnog tajnika Jacob Helberg oblikovao ju je oko jednostavne premise: utrku u umjetnoj inteligenciji ne dobiva onaj tko piše bolji softver, nego onaj tko kontrolira fizičku osnovu na kojoj taj softver radi, od računalne snage, u industriji poznate kao „compute”, do minerala i tvornica (Hudson Institute, Straits Times). Usklađivanje među saveznicima oko tih ulaznih resursa odgovara na stvaran rizik: opskrbni lanci koncentrirani u rukama neprijateljski nastrojenih država mogu biti prekinuti.

Spor počinje ondje gdje koordinacija prelazi u prisilu. Najnapredniji ASML-ovi strojevi, koji koriste ekstremno ultraljubičasto svjetlo, već se prema postojećim pravilima izvozne kontrole ne smiju prodavati Kini. Izvozna kontrola ograničava tko smije kupiti osjetljivu tehnologiju. MATCH Act, dvostranački prijedlog zakona predstavljen u Kongresu u travnju, dodatno bi pooštrio režim (Baumgartner House release).

Zakon bi zabranio i izvoz starije generacije ASML-ovih strojeva, onih koji rade s duboko ultraljubičastim svjetlom. Ti sustavi nisu tehnološki najnapredniji, ali su i dalje vrijedni, a tisuće ih već rade u kineskim tvornicama. Prijedlog bi ograničio i servisiranje već instalirane opreme. To je ključno jer litografski strojevi nisu uređaji koje se uključi i potom zaboravi. Traže stalno stručno održavanje, programske nadogradnje i zamjenske dijelove proizvođača. Ako se prekine servisna veza, i strojevi koji su već prodani s vremenom prestaju raditi (Tom's Hardware).

Za europsku suverenost najosjetljiviji je rok: MATCH Act dao bi saveznicima 150 dana da uvedu jednaka ograničenja. Ako to odbiju, Washington bi proširio američku pravnu nadležnost na proizvode izrađene izvan SAD-a, što bi u praksi značilo da nizozemska tvrtka mora postupati po američkom zakonu (Kim Senate release). Prijedlog je prošao odbor, ali još nije došao na glasanje u punom sastavu, a TechCrunch piše da bi mu za usvajanje mogao trebati širi zakonodavni paket.

Što Europa može izgubiti

Financijska izloženost vidi se odmah. Kina je činila oko 33 posto ASML-ove prodaje u 2025., a u prvom tromjesečju 2026. već je pala na 19 posto neto prodaje sustava (SCMP, ASML Q1 2026). Taj prihod financira istraživanje i razvoj sljedeće generacije strojeva. Ako se smanji, slabi i europska sposobnost da ostane ispred drugih u litografiji.

ASML ima sjedište u Nizozemskoj, ali njegov precizni industrijski ekosustav kontinentalan je: njemačke tvrtke ZEISS i TRUMPF isporučuju optiku i laserske sustave bez kojih EUV tehnologija ne funkcionira (ZEISS, TRUMPF). Ograničenja ASML-u prelijevaju se na cijeli taj lanac dobavljača. Europski akt o čipovima želi udvostručiti europski udio na svjetskom tržištu poluvodiča na 20 posto (European Commission), a Bruxelles službeno zagovara smanjenje rizika, ne gospodarsko razdvajanje od Kine (EU economic security strategy). No odluke o izvoznoj kontroli i dalje su u rukama pojedinih država članica. Zato Nizozemska sama pregovara s Washingtonom o stroju o kojem strateški ovisi cijela Europa (CSDS VUB).

Kako je upozorio Bruegel, ASML-ov monopol Europi daje stvarnu pregovaračku snagu u svijetu u kojem se industrija čipova lomi na blokove, ali samo ako se tom snagom upravlja zajednički. Sjoerdsma je u Washingtonu poručio da Nizozemska dijeli cilj sprječavanja dolaska opasne tehnologije do neprijateljskih aktera, ali da „suradnja silom” prelazi granicu (Reuters). Europa sada mora pokazati može li tu granicu održati sama, država po država, ili će status „pouzdanog partnera” tiho prerasti u upravljanu ovisnost: više troškove, slabiju pregovaračku moć i manju kontrolu nad industrijskom osnovom na kojoj će se graditi umjetna inteligencija.