Tko će pokriti 70 milijardi eura za Ukrajinu?

Ukrajina je 16. listopada zatražila od čelnika EU-a desetke milijardi eura dodatne pomoći za iduću godinu, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen potvrdila je manjak od 70 milijardi eura za 2027. (EFE). U pisanim zaključcima čelnici nisu odobrili dodatna sredstva ni novi zajam, niti su donijeli odluku o zamrznutoj ruskoj imovini (zaključci Europskog vijeća). Zajam EU-a za iduću godinu već je odobren. Otvoreno je pitanje kako pokriti dodatne potrebe Kijeva i tko će snositi trošak ako Ukrajina ne bude mogla vratiti dug.

Zajam koji Europa već ima

Zajam EU-a Ukrajini u iznosu od 90 milijardi eura pokriva 2026. i 2027., a Unija ga financira zaduživanjem na tržištima kapitala (Uredba (EU) 2026/467). Novac se već isplaćuje. Europska komisija je 14. listopada isplatila 2,86 milijardi eura za bespilotne letjelice, protuzračnu obranu i streljivo (objava Komisije).

Zato su čelnici mogli navesti da je već utvrđeno kako će se pokriti potrebe Ukrajine za 2026. (zaključci Europskog vijeća).

Novi zahtjev dolazi povrh tog zajma. Volodimir Zelenski rekao je na summitu da će rat Ukrajinu sljedeće godine stajati 155 milijardi eura. Od Europe traži najmanje 70 milijardi eura dodatno, za obranu, oružje i otpornost zemlje (Zelenskijevo obraćanje).

U priopćenju ukrajinske vlade objavljenom dva dana ranije navedena su dva odvojena manjka. Država još mora prikupiti oko 30 milijardi eura od inozemnih zajmodavaca i donatora. Uz to, oko 40 milijardi eura potrebno je za obranu, a ti troškovi uopće nisu uključeni u proračun (ukrajinska vlada). To su procjene Kijeva. Zaključci Europskog vijeća pozivaju Europsku komisiju i MMF da izrade ažuriranu procjenu (zaključci Europskog vijeća).

Odluka sa summita bila je ograničena. Predsjednik Europskog vijeća António Costa rekao je da su čelnici zatražili od Komisije prijedlog kako pokriti dodatne potrebe za 2027., ali nije odredio rok (Costina izjava, EFE). Time su otvoreni pregovori, ali nije određen zajmodavac niti je odobrena isplata.

Tko plaća ako Ukrajina ne može vratiti dug

Za svaki novi zajam potrebni su jamci: vlade čiji će proračuni pokriti gubitak ako Ukrajina ne bude mogla vratiti dug. Estonski premijer Kristen Michal rekao je Reutersu da je novi zajednički zajam EU-a vjerojatno rješenje jer vlade već poznaju taj model. Nada se odluci prije kraja godine (Reuters).

Postojeći zajam pokazuje kako bi se takav aranžman mogao uspostaviti bez sudjelovanja svih članica. Jamstvo se oslanja na raspoloživi prostor unutar proračunskog okvira EU-a, a u aranžmanu su sudjelovale 24 države. Češka, Mađarska i Slovačka izuzete su iz financijskih obveza (Uredba (EU) 2026/467).

Taj presedan daje okvir za razumijevanje stava češkog premijera Andreja Babiša, koji kaže da Prag neće jamčiti za nove zajmove Ukrajini (Deník N). Prema modelu iz 2026., njegovo odbijanje znači da Češka ostaje izvan financijskog tereta, a ne da zaustavlja zajam. Ipak, presedan ne jamči da će se isti aranžman dogovoriti i drugi put. Svaka vlada koja ostane izvan njega povećava udio rizika za države koje pristanu sudjelovati.

Zašto je zapelo oko zamrznute imovine

Drugi mogući izvor novca jest imobilizirana imovina ruske središnje banke, čiji se najveći dio nalazi u Euroclearu, financijskoj tvrtki sa sjedištem u Bruxellesu. Belgija strahuje da bi morala snositi trošak ako imovinu jednoga dana bude trebalo vratiti Rusiji.

Ministar vanjskih poslova Maxime Prévot rekao je belgijskom parlamentu da se vlada i dalje protivi korištenju te imovine bez ispunjenja triju uvjeta (Belgijski parlament). Druge članice morale bi u cijelosti podijeliti rizik. Novac za povrat imovine morao bi biti unaprijed osiguran. U aranžman bi trebalo uključiti i rusku imovinu koja se nalazi izvan Belgije.

Belgija ima pregovaračku snagu jer bi upravo ona mogla snositi trošak, a njezina vlada poručuje da taj rizik neće preuzeti sama. Dok druge prijestolnice ne prihvate te uvjete, dogovora o korištenju imovine nema.

Na summitu nije odobreno novo financiranje Ukrajine, nije određen jamac niti je donesena odluka o ruskoj imovini. Procjena od 70 milijardi eura i dalje je Kijevova, a nova procjena Europske komisije i MMF-a mogla bi je promijeniti. Politički ishod je jasan: čelnici nisu odobrili ništa povrh postojećeg zajma, a Komisija sada mora predložiti plan koji će pokazati koje će vlade preuzeti rizik.