Zagrebački robotaksi još nije na Uberu

Automobil bez osobe za upravljačem primio je 10. rujna prve putnike na zagrebačkim ulicama. Kineska tvrtka za autonomnu vožnju Pony.ai i hrvatski pružatelj usluga mobilnosti Verne započeli su probne vožnje dostupne samo uz pozivnicu, bez sigurnosnog operatera u vozilu. Vozila prometuju koridorom između Verneove baze u poslovnoj zoni Buzin i zagrebačke Zračne luke Franjo Tuđman. Verneovi zaposlenici daljinski nadziru vožnju, ali tvrtke nisu objasnile mogu li preuzeti upravljanje ili samo odobriti postupak izvlačenja vozila iz nepredviđene situacije.

Prazno vozačko mjesto ključna je razlika jer u vozilu nema osobe koja bi mogla preuzeti upravljač ako sustav pogriješi. Tvrtke ipak nisu objavile kako vozilo prepoznaje vlastiti kvar, kako funkcionira daljinska pomoć ni u kojim se okolnostima samostalno zaustavlja. Riječ je o vožnji bez vozača u ograničenom pokusu na jednom koridoru i samo za pozvane sudionike, a ne o usluzi koju građani mogu naručiti.

Dvije usluge koje je lako zamijeniti

Verne od travnja 2026. pruža zasebnu komercijalnu uslugu s licenciranim operaterom u vozilu. Od kolovoza se te vožnje mogu naručiti preko Ubera: korisnik zatraži uobičajenu vožnju Zagrebom, a po njega može doći Verneovo vozilo u kojem za upravljačem sjedi osoba spremna intervenirati.

Nove vožnje bez vozača drugačiji su projekt. Nisu komercijalne, ne mogu se naručiti preko Ubera ni Verneove aplikacije i dostupne su isključivo pozvanim sudionicima. Tvrtke tvrde da su ishodile sva potrebna hrvatska odobrenja, no nisu objavljeni ni detalji dozvola ni uvjeti pod kojima vozila smiju prometovati (Tportal). Dio prvih medijskih izvještaja predstavio je početak testiranja kao prvu europsku komercijalnu uslugu potpuno autonomnih robotaksija dostupnu preko Ubera, čime su dvije različite operacije spojene u tvrdnju za koju zasad nema potvrde.

Ocjene putnika nisu mjerilo sigurnosti vožnje bez vozača

Pony.ai i Verne navode da su njihova vozila od travnja prešla više od 200.000 kilometara, obavila nekoliko tisuća vožnji i dobila prosječnu ocjenu putnika 4,7 od pet. Međutim, tvrtke ne razdvajaju kilometre prijeđene bez vozača od onih prikupljenih uz operatera u vozilu. Ti podaci pokazuju da su putnici bili zadovoljni iskustvom, ali ne otkrivaju koliko je automobil siguran kada nema osobe koja bi mogla preuzeti upravljanje.

Za procjenu sigurnosti javnost bi morala znati koliko su kilometara vozila prešla bez operatera, kojim su cestama prometovala i što se događalo kada bi nastao problem. Drugdje takvi podaci postoje. U Sjedinjenim Državama Waymo objavljuje podatke o nesrećama svoje flote bez vozača, dok Kalifornija od operatera zahtijeva izvješća o sudarima i intervencijama. Ti se podaci odnose na drukčije prometnice i uvjete, ali pokazuju što je potrebno za transparentnu procjenu. Za zagrebačka testiranja nije objavljena nijedna usporediva informacija.

Od pokusa do taksija

Pony.ai i Verne ovaj projekt opisuju kao prvo europsko testiranje potpuno autonomnog vozila s putnicima na javnim cestama. Tvrdnja je moguća jer je njemački projekt KIRA u Darmstadtu počeo ispitivati autonomnu vožnju četvrte razine uz sigurnosnog vozača u vozilu. Ipak, u Europi ne postoji neovisan registar koji prati takve iskorake, pa oznaka „prvi” ostaje tvrdnja dviju tvrtki.

Širenje pokusa u redovitu uslugu donosi dodatne zakonske zahtjeve. Prema pravu Europske unije, vozilo može biti odobreno kao tehnički proizvod za cijelo jedinstveno tržište, ali prijevoz putnika koji plaćaju vožnju bez vozača traži dodatno odobrenje svake države. Njemačka, primjerice, prije takva prijevoza zahtijeva točno određeno područje rada i imenovanog tehničkog nadzornika, uz zasebnu dozvolu za prijevoz putnika. Hrvatsko nacionalno odobrenje vozila ne bi se automatski prenosilo u drugu državu članicu prema Uredbi 2018/858.

Zagrebom su se na javnoj cesti vozili pozvani putnici bez sigurnosnog operatera u vozilu. Time je prijeđen stvaran operativni prag, viši od onoga što je dosad javno prikazano drugdje u Europi. Sljedeći je korak zahtjevniji: usluga dostupna svim korisnicima, uz objavljene podatke o kilometrima prijeđenima bez vozača i uvjete rada koje javnost može neovisno provjeriti.