Zaporizhzhia: ruski napad odnio 20 života

U subotu je u Zaporižju u ruskom napadu navođenim bombama poginulo najmanje 20 ljudi, a ozlijeđene su 32 osobe, prema brojci koju je u 21.25 objavio regionalni dužnosnik Ivan Fedorov (Ukrinform). Među poginulima je troje djece, izvijestila je služba za izvanredne situacije (Ukrainska Pravda). Europske redakcije pratile su rast broja žrtava, no nijedna vlada nije objavila odluku izravno povezanu s ovim napadom.

Prema policijskim informacijama koje je prenio Euronews, na grad je palo pet bombi, a dvije su pogodile stambene zgrade (Euronews). Ukrajinska nacionalna policija izvijestila je da su njezini službenici toga jutra radili na nekoliko mjesta udara (National Police). Bombe su pogodile grad pod ukrajinskom kontrolom, daleko od nuklearne elektrane u Enerhodaru, koju drže ruske snage (To Brief).

Broj poginulih rastao je tijekom dana dok su spasioci pretraživali ruševine: regionalna uprava u izvješću objavljenom u 10.15 navela je osam mrtvih (regional administration), a do sredine poslijepodneva broj je porastao na 17 (Ukrainska Pravda). Fedorovljeva večernja brojka najnoviji je podatak, ali ne i konačan.

Provjerom službenih kanala tijekom noći nije pronađena obavijest da je potraga završena. Nije potvrđeno koliko se ljudi još vodi kao nestalo.

Zašto je ove bombe teško zaustaviti

Klizna bomba obična je zrakoplovna bomba opremljena krilima i navigacijskim sustavom. Krila omogućuju zrakoplovu da je ispusti daleko od cilja, a bomba zatim jedri ostatak puta. Istraživački institut za obranu RUSI procjenjuje da se te bombe obično ispuštaju s udaljenosti od otprilike 30 do 90 kilometara od bojišnice (RUSI). Zrakoplov ne mora preletjeti grad koji napada.

Upravo ta udaljenost otežava obranu. Sustavi protuzračne obrane kratkog dometa uglavnom ne mogu dosegnuti ruski zrakoplov koji bombu ispušta izdaleka. Sustavi većeg dometa mogu ponekad pogoditi zrakoplov, ali samo ako su dovoljno blizu i imaju raspoložive projektile za presretanje, koji su rijetki i skupi, navodi NATO-ov Zajednički centar za zračnu moć (JAPCC).

Pojedinosti subotnjeg napada još nisu poznate. Nitko nije objavio tip bombe, mjesto s kojeg su zrakoplovi poletjeli ni razlog zbog kojeg su bombe prošle.

Izvještavanje bez političkih odluka

Nizozemska javna radiotelevizija NOS pratila je napad na jednoj stranici i ažurirala naslov kad je broj poginulih dosegnuo 17 (NOS). Euronews, koji emitira diljem Europe, prenio je izvješće ukrajinske policije o napadu na stambene zgrade.

Dva događaja istoga dana mogu se doimati kao odgovor na napad, ali nijedan se nije odnosio na Zaporižje. Emmanuel Macron nazvao je Volodimira Zelenskog kako bi izrazio solidarnost zbog nastavka ruskih napada, no nakon razgovora nije uslijedilo novo francusko obećanje pomoći (RFI). Poljska je kasnije toga dana podigla borbene zrakoplove, a njezino je vojno zapovjedništvo taj potez povezalo s ruskim napadima na zapadnu Ukrajinu (Polsat News).

Izjava Europske službe za vanjsko djelovanje od 8. listopada, dva dana prije pada bombi, posljednja je u kojoj je osudila ruske napade na civilne domove (EEAS).

Pregled dosad objavljenih informacija pokazuje da su europske redakcije pomno pratile subotnji napad i broj žrtava, ali i da nijedna vlada nije objavila odluku koja se izravno odnosi na taj napad. Taj se nalaz odnosi samo na ono što je dosad objavljeno i ne govori ništa o odlukama koje bi mogle uslijediti. Regionalne vlasti u Zaporižju još nisu proglasile kraj potrage ni objavile konačan broj žrtava.